Na današnji dan 1892. godine u Travniku je rođen nobelovac Ivo Andrić, čiji su romani i pripovjetke obilježili epohu.
Djetinjstvo je proveo u Višegradu, gdje je završio osnovnu školu. Andrić je 1903. godine upisao sarajevsku Veliku gimnaziju, Prvu gimnaziju, najstariju srednju školu u BiH.
Za vrijeme gimnazijskih dana, počinje da piše poeziju i 1911. godine u “Bosanskoj vili” objavljuje svoju prvu pjesmu “U sumrak”.
Kao gimnazijalac, Andrić je bio vatreni pobornik integralnog jugoslovenstva, pripadnik pokreta “Mlada Bosna” i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije.
Nakon završene srednje škole, Andrić je studirao književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, gdje je i doktorirao istoriju sa tezom “Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine”. Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti.
U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu.
U mladosti je pisao pjesme – “Eks ponto”, “Nemiri”, “Lirika”. NJegova najpoznatija djela su romani “Na Drini ćuprija”, “Travnička hronika”, “Gospođica”, “Prokleta avlija” i “Omer-paša Latas”.
Andrić je napisao i niz pripovijedaka – “Nemirna godina”, “Žeđ”, “Jelena, žena koje nema”, “Znakovi pored puta”, “Kuća na osami”, putopisi i skice “Staze, lica, predeli” i brojne druge.
Nobelov komitet 1961. godine dodjeljuje Andriću Nobelovu nagradu za književnost “za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje”.
Besjedom “O priči i pričanju” 10. decembra 1961. zahvalio je na priznanju, a novčanu nagradu u iznosu od milion dolara poklonio je za razvoj bibliotekarstva u BiH.
Nakon smrti supruge Milice 1968. godine, Andrić nastoji da svoje društvene aktivnosti svede na najmanju moguću mjeru, mnogo čita i malo piše. Zdravlje ga polako izdaje i on često boravi u bolnicama i banjama na liječenju.
Andrić je umro 13. marta 1975. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Sahranjen je na Novom groblju u Aleji zaslužnih građana.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

