Situacija u Siriji je, nakon početka invazije turske vojske na kurdska područja na sjeveru te zemlje, postala još komplikovanija. Evropska unija izražava zabrinutost, ali nešto više od toga ona ne može da uradi.
Nakon početka turske vojne ofanzive na kurdska područja na sjeveru Sirije, lideri Evropske unije uzdržali su se od zvaničnih izjava. I satima nakon što je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan počeo sa realizacijom svojih prijetnji, a SAD povukle svoje trupe, komesarka EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini nije se javila za riječ. Trebalo joj je dugo da bi pripremila izjavu usaglašenu sa 28 zemalja-članica EU.
Tek tada se oglasila Mogerinijeva portparolka saopštivši da “oružani sukobi ne samo da pojačavaju patnje stanovništva i mogli bi da izazovu masovni progon”, već i ugrožavaju aktuelne diplomatske napore s ciljem prevazilaženja konflikta u Siriji.
Makron solidaran
Samo se francuski predsednik Emanuel Makron oglasio. On se u Parizu susreo s predstavnicima kurdskih milicija protiv kojih turski predsjednik vodi vojnu ofanzivu. Makron je izjavio da je “duboko zabrinut” zbog vojne ofanzive. Portparolu Sirijske demokratske armije (SDF), koju vode Kurdi, Makron je pružio garancije da će Francuska, kako je rekao, i dalje biti solidarna s Kurdima.
Francuska i Velika Britanija namjeravaju da zatraže održavanje vanredne sjednice Savjeta bezbjednosti UN. Što se tiče same EU, tek naredne sedmice, na redovnom sastanku ministara spoljnih poslova zemalja-članica, razgovaraće se o najnovijim dešavanjima u Siriji.
Evropska unija je proteklih osam godina pokušavala da umanji humanitarne posljedice rata u Siriji i da, zajedno sa Ujedinjenim nacijama, radi na pronalaženju političkog rješenja za konflikt. Ali na kopnenu vojnu intervenciju Evropljani, na negodovanje SAD, nisu bili spremni. Samo su Francuska i Velika Britanija učestvovale u vazdušnim napadima na uporišta radikalno-islamističke “Islamske države” (IS) u Siriji.
Bez zajedničke politike EU
Komesarka EU Federika Mogerini stalno podsjeća da je EU organizovala tri velike donatorske konferencije i potrošila oko 11 milijardi evra na humanitarnu pomoć. Uprkos tome, u slučaju Sirije još uvijek se ne može govoriti o zajedničkoj spoljnoj politici EU, smatra Jasmine El-Gamal iz briselskog trusta mozgova Atlantski savet.
– Politika EU prema Siriji trebalo bi da bude konzistentna i koherentna, ali ona međutim ne postoji. Mi stalno pričamo šta bi EU morala da učini, ali ako se pogledaju članice pojedinačno, vidi se da postoje veoma različiti pristupi. Jedni su više borbeni, drugi žele samo da čekaju. Ne postoji jedinstven stav o tome kako bi se trebalo odnositi prema režimu sirijskog vlastodršca Asada. A kada je riječ povratku boraca IS ili odnosu prema izbjeglicama, tu svaka članica EU ima drugačije mišljenje. Ako se važne zemlje ne dogovore o tome u kojoj mjeri žele da se angažuju u Siriji, postoji opasnost da evropski glas uopšte neće igrati nikakvu ulogu – kaže El-Gamalova.
Sporazum o izbjeglicama s Turskom ima prednost
To je već realnost, smatra ekspert za spoljnu politiku grupacije konzervativaca u Evropskom parlamentu, Mihael Galer. On kaže da Evropljani godinama stoje po strani kada je riječ o sirijskom konfliktu.
– Kao rezultat toga, sada smo van svakog neposrednog uticaja. Čak i uticaj EU na Tursku, koja je zvanično još uvijek kandidat za prijem, izrazito je ograničen – kaže Galer.
Upozorenja upućena Redžepu Tajipu Erdoganu da ne pokreće ofanzivu protiv Kurda na sjeveru Sirije, turski predsjednik je zanemario. Evropskoj uniji je Tursku potrebna za sporazum dogovoren prije tri godine, kako bi ona spriječila izbjeglice da nastave put ka Grčkoj.
Predsjednik Erdogan stalno prijeti da će poslati više izbjeglica ukoliko EU ne ispuni svoj finansijski dio ugovora. Nemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer u ponedjeljak je upozorio da bi moglo da dođe do novog talasa izbjeglica koje bi mogle da krenu ka EU ako situacija u Siriji eskalira. Na to EU mora da bude pripremljena zajedničkom azilantskom i migrantskom politikom, založio je Zehofer. Ipak, on je priznao da do tada mora još mnogo toga da se uradi.
Nova teroristička prijetnja?
Do sada su kurdske milicije zarobljene borce tzv. Islamske države držale pod kontrolom nakon što je ta teroristička milicija vojno poražena. Turski predsjednik Erdogan je američkom kolegi Donaldu Trampu zagarantovao da će tu odgovornost sada preuzeti Turska. Ipak Žulijen Barne-Dase, ekspert za Siriju iz briselskog Evropskog savjeta za spoljne odnose, ne vjeruje u to obećanje.
– Moramo biti iskreni i uvidjeti da Evropljani nisu bili spremni da se pobrinu za povratak boraca IS. Amerikanci su određeni vremenski period vršili pritisak na Evropljane da svoje državljane prime natrag, a Evropljani su to odbili. Pitanje sada glasi: da li će predsjednik Erdogan zaista imati volju i biti u prilici da spriječi ponovo jačanje terorista IS. Tu postoje brojne sumnje, ako se uzme u obzir da on u suštini želi da se pobrine oko Kurda – kaže Barne-Dase za DW.
EU odbija prisilni povratak
Cilj predsjednika Erdogana da u Siriji nakon vojnog napada formira “zaštitnu zonu” za ponovno naseljavanje izbjeglica, EU je odbila još u septembru. Komesarka za spoljnu politiku Federika Mogerini je na konferenciji posvećenoj Siriji u Briselu izjavila da je neprikosnoveno pravo izbjeglica na povratak kući.
– Ali ljudi se ne mogu prisiliti da se vrate. Moraju da postoje uslovi za dostojanstven, siguran i dobrovoljni povratak. Velikom broju Sirijaca zaista prete proizvoljna hapšenja i prisilna vojna služba ako se vrate kući. Mnogima je zaplijenjena cjelokupna imovina – rekla je Mogerinijeva.
Budući komesar EU za spoljnu politiku, bivši šef diplomatije Španij Žosep Borel, koji će u novembru zamijeniti Mogerinijevu, u Evropskom parlamentu je rekao da Unija konačno “mora da naučiti da govori jednim glasom”. Šta bi to moglo da znači kada je riječ o sirijskom konfliktu, on je ostavio otvorenim. Borel je kritikovao to što su SAD, kako je rekao, brzopleto dozvolile Turskoj da umaršira u Siriju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.