Državljanstvo se stiče rođenjem, a može se i zaraditi ili izgubiti, pa i kupiti putem investiranja u određeni projekat u nekoj zemlji. Trgovina državljanstvom danas je globalna industrija vrijedna 25 milijardi dolara godišnje (22,8 milijardi evra).
Prije 50 godina je dvojno državljanstvo bilo neuobičajeno, ali je to sada gotovo univerzalna pojava, budući da više od polovine država svijeta sada ima takozvane programe “državljanstvo kroz investiranje”, piše britanski javni servis BBC.
Švajcarski advokat Kristijan Kalin, predsjednik kompanije “Henlej & Partners”, koja je jedan od najvećih svjetskih igrača na ovom brzorastućem tržištu, kaže da je naše tradicionalno poimanje državljanstva “zastarjelo”.
– To je jedna od rijetkih stvari na svijetu koju još uvijek vežemo za krvno srodstvo ili mjesto rođenja – navodi Kalin, koga zovu i “Mister Pasoš”, dodajući da takav stav treba ozbiljno preispitati.
Smatra da je takvo poimanje državljanstva “super nepošteno” i da to gdje je neko rođen nema nikakve veze sa vještinama ili talentom pojedinca već sa “čistom srećom”.
– Zašto ne bi državljanstvo tretirali kao članstvo? Zašto bi bilo pogrešno primiti talentovane ljude koji će doprinijeti zemlji – pita Kalin, čija kompanija na globalnom nivou pomaže bogatim pojedincima i njihovim porodicama da dobiju prebivalište ili državljanstvo u drugim zemljama.
Kupi, prodaj u Hong Kongu
Jedno od najvećih svjetskih tržišta državljanstva je Hong Kong, što ne čudi kada se u obzir uzme broj kineskih stanovnika. Sve više njih ima dva, a neki čak i tri pasoša jer, kako za BBC objašnjava M. J., trgovac državljanstvom u toj zemlji, “ne osjećaju se sigurnim u Kini i žele pristup Evropi, da tamo otvore bankarski račun, kupe nekretninu ili osnuju firmu”.
Znatan dio stanovnika Azije, Rusije i Bliskog istoka priželjkuje državljanstvo neke od evropskih zemalja kako bi mogli slobodno da se kreću i posluju u svim državama članicama EU. Zato ne iznenađuje da je državljanstvo postalo kompetitivno svjetsko tržište. Cijena pasoša mnogih malih ili ostrvskih država, poput onih u Karibima, iznosi otprilike 150 000 dolara, dodaje BBC.
Koliko za “papire”?
Istražujući cijene na ovom tržištu, portal novac.hr, podsjeća da Crna Gora svoje državljanstvo naplaćuje 350 000 evra, pri čemu se 250 000 evra odnosi na iznos koji treba da se investira u razvojni program zemlje, dok prijava za državljanstvo košta dodatnih 100 000 evra.
– Onaj ko, pak, želi portugalsko, špansko ili mađarsko državljanstvo, mora da kupi nekretninu ili državne obveznice, što će ga koštati 350 000 evra u Portugalu, odnosno oko 500 000 evra u Španiji – navodi portal.
Oko 500 000 evra je potrebno potrošiti i za bugarsko državljanstvo, dok malteško košta gotovo milion evra. Samo državljanstvo na Malti zapravo košta 650 000 evra, ali je potrebno posjedovati i nekretninu vrijednu najmanje 350 000 evra i to punih pet godina.
Kipar stalno mijenja cijene svog državljanstva. Samu prodaju pasoša ta zemlja je uvela 2012, kada je bila na ivici bankrota, pa je državljanstvo po ubrzanom postupku dijelila za direktnu investiciju od deset miliona evra. Godinu dana kasnije ta ostrvska država se našla u velikom korupcijskom skandalu, pa su se njene banke zadužile u inostratsvu. Kako je to za Kipar značilo još dublje finansijske probleme, vlada je spustila cijenu pasoša na tri miliona evra vrijedno direktno ulaganje. Kasnije je cijena dodatno pala, i danas podrazumijeva ulaganje od dva miliona evra i posjedovanje nekretnine od barem 500 000 evra.
SAD svoje državljanstvo, kako navodi BBC, prodaje za poslovnu investiciju između 500 000 i milion dolara, odnosno 455 000 i 910 000 evra, i za otvaranje bar deset radnih mjesta. Radna mjesta su uslov i za austrijski pasoš. Preciznije, potrebna je “značajna direktna investicija” u kompaniju koja zapošljava ili joj kontinuirano raste izvoz, a uz ulaganje obavezan je i “izuzetni doprinos zemlji” poput razvoja novih tehnologija ili stvaranje velikog broja radnih mjesta, navodi se u tekstu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.