Sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori počeo je da važi od 8. januara, ali se još ne zna kada će početi njegova praktična primjena, odnosno kada će i kako nadležni državni organi zatražiti provjeru vlasništva imovine Mitropolije crnogorsko primorske SPC, što je i najsporniji dio tog akta.
Prema pisanju podgoričkih Vijesti, posljednji dostupni podaci Uprave za nekretnine pokazuju da SPC ima 11 184 984 kvadrata zemljišta i 523 objekta, s tim da su u međuvremenu upisane još neke pomjesne crkve.
List piše da u Mitropoliji nisu zainteresovani za način primjene zakona i podsjećaju da ih jedino zanima njegovo povlačenje.
Podatak o imovini je, pišu Vijesti pozivajući se na informacije iz katastra, promijenjen u dijelu koji se tiče upisivanja novih objekata na pomjesne crkve, a ne na Mitropoliju.
Niko od nadležnih, navodi se, juče nije želio da odgovara na pitanja Vijesti kako će izgledati primjena novog propisa, koji predviđa i donošenje nekih podzakonskih akata s rokom od šest mjeseci.
Prema tumačenju podgoričkog advokata Velibora Markovića to “ne znači da se zakon ne može primjenjivati u cijelosti, već samo da nije moguće sprovesti u praksu neke pojedine njegove odredbe”.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti propisuje da bi prva na potezu trebalo da bude Uprava za imovinu, koja raspolaže i gazduje državnim nekretninama. Ona treba da se obrati državnom katastru – odnosno organu koji upisuje i ima evidenciju o nekretninama.
Juče, drugog dana važenja zakona ništa od svega toga nije bilo, rekli su sagovornici Vijesti.
Uprava za nekretnine već posjeduje spisak crkvene imovine, čiji je dio objavila 2008. godine, u jeku sporenja o pojedinim objektima koje je tada država pokušavala da prepiše na sebe, ali je tokom žalbenog i sudskog postupka to poništeno.
Tada je na njenom čelu bio Mićo Orlandić, nekadašnji funkcioner SDP-a.
On je sada u Socijaldemokratama, koje su kao i SDP podržale usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Orlandić je tada objavio da je ukupna površina nepokretnosti upisana na Mitropoliju, Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu, manastir Ostrog, Eparhiju budimljansko-nikšićku… oko 11 246 673 kvadratna metra, od čega 11 184 984 kvadrata zemljišta i 523 objekta.
Na Eparhiju mileševsku upisani su crkva Svete Petke, manastir Svetog Nikolaja, hram Svetog Prokopija i Svetog Vasilija Ostroškog.
Na Eparhiju budimljansko-nikšićku upisan je manastir Đurđevi stupovi, a dio nekretnina vodi se i na Beogradsku patrijaršiju – pomoćne zgrade od oko 54 metra kavdratna i dvorište od 414 metara kvadratnih u Baru.
U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj nisu zainteresovani za način primjene zakona i navode da ih jedino zanima njegovo povlačenje.
Mitropolija crnogorsko primorska najavila je inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona, ali ona još nije podnesena. Iz Mitropolije juče su odbacili povezanost s inicijativom koju su po istom osnovu Ustavnom sudu Crne Gore uputila dvojica beogradskih advokata.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti predviđa da država postaje vlasnik svih vjerskih objekata izgrađenih do decembra 1918. godine ukoliko se ne utvrdi da je neka od vjerskih zajednica stvarni vlasnik.
Usvajanje tog zakona naišlo je na otpor vjernika SPC u Crnoj Gori zbog čega su organizovani masovni protesti širom zemlje, kao i u pojedinim gradovima u Republici Srpskoj i Srbiji.
Tanjug/Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.