Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić rekao je da istoričari iz ovog centra već rade na klasifikovanju i izučavanju dostupnih dokumenata iz arhiva Velike Britanije, ali i drugih zemalja.
On je dodao da je sa direktorom Instituta za savremenu istoriju iz Beograda Predragom Markovićem nedavno postigao dogovor o zajedničkom radu.
– U pripremi je izrada zajedničke deklaracije kojom će stvari biti preciznije definisane, između ostalog i pitanja pristupa stranim arhivama i zajednički rad na izučavanju dostupnih arhivskih dokumenata – naveo je Kojić.
On podržava ideju ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića da bi istoričari iz Srbije trebalo ozbiljnije da se posvete izučavanju britanskih, ali i arhiva drugih zemalja iz najbliže istorije, te naglašava da je uvjeren da ju je iznio u javnost nakon razgovora sa Markovićem, koji je visoki funkcioner SPS-a.
– Mi u Republičkom centru već skidamo dokumenta iz britanskog i drugih arhiva koja su javno dostupna i radimo na njihovoj klasifikaciji. Uvjeren sam da će nakon potpisivanja deklaracije koju sam pomenuo taj rad biti dodatno intenziviran – rekao je Kojić.
Profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Boško Branković kaže da Srpska ima kapacitete za izučavanje stranih arhiva, ističući da se nada da će nadležni prepoznati značaj tog posla.
– Na oba javna univerziteta u Srpskoj upisani su studenti drugog ciklusa studija koji se bave najbližom istorijom i koji su sigurno sposobni i spremni da se bave izučavanjem arhiva. Međutim, ne treba srljati, jer svaka zemlja ima svoja pravila i zakone o arhivama, pa se u nekima arhive otvaraju poslije 25 godina, negdje poslije 50, a negdje i tek poslije stotinu godina – kaže Branković, koji je istoričar.
On dodaje da britanska dokumenta, koja su nedavno objelodanjena, potiču iz diplomatskih arhiva i da su svakako podobna za izučavanje.
Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić podržava ideju koju je iznio ministar spoljnih poslova Srbije, ističući da su Institut za savremenu istoriju i Institut novije istorije Srbije svakako najreferentnije ustanove za taj posao.
– Naravno da i u Srpskoj, kada je riječ o istoričarima, imamo kapacitet za to, ali postoji i materijalni momenat. Nijedan arhiv ne može biti istražen za dan ili dva, a boravak našeg istoričara u Londonu ili bilo kojoj drugoj destinaciji košta. U svakom slučaju i bez obzira na to šta će eventualno biti pronađeno, podržavam tu ideju – naglasio je Stojnić.
Dačić je ideju o izučavanju britanskih, ali i arhiva drugih zemalja iz najbliže istorije iznio nakon nedavnog objavljivanja dokumenata iz britanskog arhiva koji pokazuju da vrh Republike Srpske nije imao plan ni da osvoji Srebrenicu, a kamoli da počini zločin u toj enklavi.
SRNA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.