Društvo

Da li je moguće grijanje bez uglja, nafte i gasa?


Zimi volimo da nam je toplo a širom svijeta se za grijanje najviše koriste ugalj, nafta i gas. Ali pri tom nastaje mnogo ugljen-dioksida, a to je loše za klimu.

Postoje, međutim, i druge mogućnosti…

Grijanje na ugalj, naftu i gas uzrokuje oko četvrtinu svih izduvnih gasova koji globalno izazivaju efekat staklene bašte. To može da se promijeni, smatra Volfgang Fajst, osnivač Instituta pasivnih zgrada iz Darmštata.

– Kuće mogu da se griju klimatski neutralno uz pomoć obnovljivih izvora energije. I to širom svijeta – tvrdi Fajst.

Pritom je prije svega važno da se zgrade tako izoluju da se ne gubi energija.

– U poređenju s klasičnom gradnjom, kod novogradnji se uz pomoć dobre izolacije i provjetravanja može uštediti 80 do 90 procenata energije, a kod već izgrađenih kuća moguće je, uz pomoć energetskog saniranja, da se uštedi 75-80 odsto – kaže Fajst za DW.

Toplotna energija koja dodatno potrebna može da se dobije mješavinom obnovljivih izvora u zavisnosti od regiona u kojem se gradi, kaže taj profesor građevinarstva.

– To može da bude daljinsko grijanje uz korišćenje obnovljivih izvora energije, a može i da se koristi prirodna topla voda ispod površine zemlje.

Za grijanje nekih zgrada moguće je da se koriste i drva, ali za čitave gradove to “nije smislena opcija”, naglašava Fajst. Za to je, objašnjava, potrebna suviše velika količina bio-mase.

Frankfurt bi da postane klimatski neutralan

Kako bi postigao cilj da do 2050. bude klimatski neutralan, grad Frankfurt namjerava da kombinuje različite tehnologije, objašnjava Paul Faj iz gradskog odjeljenja za energetiku. On, zajedno s drugim stručnjacima, koordinira generalni plan za preuređenje grada. U to spada izgradnja tzv. “pasivnih kuća” i energetsko saniranje starijih zgrada.

Dio toplotne energije trebalo bi da se dobije od solarnih panela na krovovima, a dio bi trebalo da stiže daljinskim grijanjem. Toplane za to bile bi smještene u pojedinim gradskim četvrtima, a toplina bi se dobijala paljenjem smeća pomješanog s drvetom ili korišćenjem toplote koja nastaje u velikim računarskim centrima. U Frankfurtu se naime nalazi DE-CIX, internetski čvor koji je po protoku podataka najveći te vrste na svijetu. Tamošnji računari proizvode u procesu hlađenja velike količine toplote, koja se sada jednostavno pušta u vazduh.

Uz to se predviđa i korišćenje tzv. “toplotne pumpe”. Radi se o tehnologiji sličnoj onoj koja se koristi u frižideru. Uz pomoć sredstva za hlađenje, iz vazduha ili iz tople podzemne vode uzima se toplota koja se onda koristi za grijanje zgrada.

Toplotne pumpe – tehnologija budućnosti

U planovima za postizanje klimatske neutralnosti baš te pumpe igraju važnu ulogu.

– Postoji pozitivan trend širom svijeta i to će se razviti u veliko tržište – uvjeren je Tomas Novak iz lobističke organizacije “Evropska asocijacija za toplotne pumpe” (European Heat Pump Association, EHPA). Prema njihovim tvrdnjama, 2018. je širom svijeta prodato 18 miliona takvih pumpi, a godišnji rast prodaje iznosi oko deset procenata.

U Evropi su toplotne pumpe u upotrebi prije svega u skandinavskim zemljama. Procjenjuje se da u Švedskoj te vrste peći ispuštaju u vazduh oko 90 procenata manje štetnih gasova od peći na gas. I u drugim evropskim zemljama ušteda je znatna – od 30 do 60 procenata.

Za promjene je potrebna politika

Stručnjaci smatraju da je prelaz na klimatski neutralan način grijanja moguć i čitavom svijetu, ali naglašavaju da je za to potrebno obrazovati ljude.

– Zanatlijama, arhitektama i investitorima često nedostaje znanje kako da optimalno primjene tehnologiju i na taj način uštede i energiju i novac – kaže Andreas Nordhof. On je savjetnik za pasivnu gradnju i aktivan je i u školovanju građevinara.

Pritom, međutim, odlučujuću ulogu ima politika.

– Trebalo bi zabraniti nove peći na naftu, one su posebno štetne za klimu – tvrdi Nikolas Beser iz njemačke organizacije Pomoć za okolinu (DUH). “Peći na gas su nešto bolje, ali i one su štetne za klimu. Zato bi i njih trebalo zabraniti, i to od 2025”, zalaže se Beser.

Uz to, DUH zahteva finansijsku pomoć za bolju izolaciju zgrada. To bi pomoglo da se modernizuje komunalna mreža daljinskog grijanja i da se prestane sa grijanjem na naftu i gas.

DW

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Od crvenog tepiha do političke scene: Zvijezde koje su ušle u politiku

K2

Ljubav im nije bila laka: Zvijezde koje su se najviše puta ženile i razvodile

K2

Svjetske zvijezde koje su prihvatile pravoslavlje: Od Toma Henksa do Žerara Depardjea

K2

Jesen stiže: Evo kako da pripremite automobil za hladnije dane

K2

Tadić se vraća u reprezentaciju!

K2

Dizel u Francuskoj košta rekordnih 2,39 evra po litru

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više