Prije zabrane pripadnicima oružanih snaga da učestvuju u litijama u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vojni vrh Crne Gore u potrazi je za spoljnim saveznicima u borbi za kontrolu sopstvenog naroda.
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Dragutin Dakić, početkom mjeseca posjetio je komandu KFOR-a u Prištini, gdje je ponovo optužio Srbiju da stoji iza masovnih protesta građana širom Crne Gore.
Načelnik crnogorske vojske, prema saznanjima Večernjih novosti, u razgovoru sa komandantom Međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji italijanskim generalom Mikeleom Risijem priznao je da kriza postoji, ali i da je osnovna ideja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti da crkvene objekte koriste podjednako eparhije SPC i kanonski nepriznate “Crnogorske crkve”, koju predvodi Miraš Dedeić.
General Dakić, između ostalog, prenio je procjenu da u litijama ne učestvuje više od 70 000 građana, što predstavlja, kako je rekao “mali procenat stanovništva”. Komandantu KFOR-a požalio se da mediji iz Srbije ukupnu situaciju i broj učesnika preuveličavaju, ali nije sakrio ni namjeru vlasti da crkvu stavi u okvir države. Za loše stanje u državi on je direktno okrivio crnogorske političare koji se deklarišu kao Srbi, ali i predstavnike Srbije i Rusije.
– Dakić je vrlo ogorčeno i osuđujuće iznosio stavove o učesnicima litija, a naglasio je stav da je slučaj ispolitizovan, jer lideri crnogorske opozicije predvode litije širom Crne Gore. Dakić je u Prištinu došao na čelu delegacije, ali sa generalom Risijem razgovarao je u četiri oka. Sa ovog sastanka nije objavljeno saopštenje – kaže izvor Novosti blizak vojnom vrhu Crne Gore.
Poznavaoci bezbjednosnih prilika u regionu ovaj potez vojnog vrha Crne Gore tumače kao gest u cilju obezbjeđivanja podrške NATO u slučaju eskalacije crkvene krize. Da zaljuljani režim u Podgorici računa na pomoć Alijanse više puta je ukazivao i ministar odbrane Crne Gore, Predrag Bošković, koji ne propušta priliku da ukaže da je njegova zemlja izložena hibridnom ratu iza koga stoje Beograd i Moskva.
General Dakić, posljednjih sedmica je u središtu crnogorske javnosti, posebno poslije otkrića Novosti i priznanja da je pripadnicima vojske zabranjeno učestvovanje u litijama. Ovaj njegov potez osudila je većina organizacija za zaštitu ljudskih prava, ukazujući da oficirima i vojnicima niko nema prava da uskraćuje javno izražavanje verskih prava niti stava povodom aktuelnih zbivanja.
Na Dakićevom tragu je i Ranko Krivokapić, dugogodišnji saborac Mila Đukanovića, koji je optužio SPC da političkim pritiskom pokušava da slomi Crnu Goru.
– Najmračniji dio velikosrpskog nacionalizma ide preko SPC i ona uništava prije svega Srbiju. Nisu nikad imali pravo na tu imovinu i oni to znaju, jer bi se žalili Ustavnom sudu. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je trebalo usvojiti odmah nakon obnove nezavisnosti. Sve što se desilo, a nije završeno nakon referenduma je bilo odlaganje i greška – rekao je Krivokapić na državnoj TVCG.
Suština krize – neprihvatljivi Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji vlast želi po svaku cijenu da sprovede biće glavna tema sastanka ekspertskih timova Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske zakazanog za srijedu u 10 časova. Advokati koji zastupaju SPC mjesecima pokušavaju da vlasti ukažu da su najsporniji članovi spornog zakona “ugurani” u odjeljku o prelaznim i završnim odredbama kako bi se, po njihovoj ocjeni, sakrila stvarna namera zakonopisaca,- otimačina imovine SPC!
Članovima 62, 63 i 64 propisuje se da se “imovinski spor države s vjerskom zajednicom (SPC, jer svi drugi vjerski subjekti su riješili svoj statut) ne rješava primjenom istih pravnih pravila i procedura koji važe za sve druge imovinske sporove u Crnoj Gori”, iako su ta pravila i procedure već kodifikovane u domaćim i međunarodnim propisima. Tim članovima je propisano da se ova vrsta sporova, inače u isključivoj nadležnosti suda, vodi u upravnom postupku po pravilima parničnog postupka! Sporan je i teret dokazivanja koji je u ovom slučaju na Crkvi, koja dospijeva u poziciju da dokazuje notornu činjenicu o njenom vlasništvu.
Tako, međutim, ne misli advokat Luka Globarević, koji zastupa Upravu za imovinu. On poručuje da Zakon o državnoj imovini “precizno definiše da dobra u opštoj upotrebi i kulturno-istorijski spomenici ne mogu biti predmet privatne svojine”. On je uvjeren da će država lako dokazati vlasništvo nad nepokretnostima koje su “nezakonito prepisane na SPC”.
Islamska zajednnica u Crnoj Gori ne smatra da će imati problema sa primjenom zakona
Zvanična Podgorica priznaje turske arhive, ali ne i hiljade tapija, ugovora, listove nepokretnosti i povelje koje dokazuju da crkvena imovina u Crnoj Gori ima svog titulara – Mitropoliju crnogorsko-primorsku. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić izjavio je tako za sarajevski “O kanal” da postoji mali broj objekata iz perioda pre 1918. godine koji su u vlasništvu Islamske zajednice, ali da ona ima Temeljni ugovor sa državom, pa ti objekti i imovina “neće momentalno preći u vlasništvo države”.
– Imamo na raspolaganju određene arhive u okruženju, kao i u Turskoj, a ponešto dokumenata i mi posjedujemo iz čega se vidi vlasnička struktura objekata starijih od 1918. godine. Tu će ići upravni postupci i mi se ne bojimo da nećemo moći da dokažemo vlasništvo i strukturu imovine Islamske zajednice, kada je u pitanju ovaj zakon – rekao je Fejzić.
Večernje novosti
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.