Hronični nedostatak kreveta za intenzivnu njegu, zastarjele statistike i manjak kapaciteta za testiranje u afričkim zemljama samo su neki od problema. Africi su potrebne drugačije strategije u borbi protiv korona virusa, piše “Deutsche Welle”.
Samo pola bolničkog kreveta. Toliko bi u hitnim slučajevima bilo na raspolaganju na 1 000 Nigerijaca u bolnicama ove ogromne zapadnoafričke države. Takve su barem službene brojke SZO-a. Na istoku kontinenta, u Keniji, situacija je bolja, ali samo neznatno – 1,4 kreveta na 1 000 osoba.
Kada su u pitanju kreveti za intenzivnu njegu, podaci su još gori. U ukupno 43 afričke države ima manje od 5 000 kreveta na jedinicama intenzivne njege, objavio je SZO prije nekoliko dana. To iznosi oko pet kreveta na milion ljudi – u poređenju s 4 000 kreveta, koliko ih na milion stanovnika ima u Evropi.
To su zastrašujuće brojke s obzirom na korona virus koji se širi u Africi. Međutim, niko sa sigurnošću ne zna jesu li ovi podaci uopšte točni. Navedene statistike su zastarjele: podaci za Nigeriju su iz 2005., za Keniju iz 2010. godine, a najnovije informacije za cijeli kontinent potiču iz 2011. godine.
Mali broj testova
Zdravstveni sistemi u Africi su na ivici snaga i to sada postaje jasno.
– U Keniji se zdravstveni sistem nalazi pod ozbiljnim pritiskom zbog bolesti poput malarije, kolere, HIV / AIDS-a, i već sada je u krizi – kaže Kathryn Tätzsch iz humanitarne organizacije “World Vision” u Nairobiju.
U ovoj zemlji broj pacijenata s potencijalno fatalnom upalom pluća raste od januara, a trenutno ih je nešto manje od 300.
– Premalo je mjesta na odjelima intenzivne njege, a troškovi njege pacijenata uključujući zaštitnu odjeću za zaposlene su 1 200 evra dnevno. To je neizmjerno mnogo za jedan sistem koji se već ionako bori s mnogim problemima – kaže Tätzsch u intervjuu za DW.
SZO već neko vrijeme upozorava da bi subsaharska Afrika mogla postati sljedeći epicentar pandemije SARS-CoV-2. Procjenjuje se da bi moglo doći do najmanje 300 000 smrtnih slučajeva, a više od 30 miliona ljudi bi nakon pandemije moglo postati još siromašnije. Tu je i drugi problem.
– Kapaciteti za testiranje su ograničeni. Mnoge zemlje su do sada provele samo nekoliko desetaka testova. Kenija je nedavno počela testirati. Ali broj potvrđenih slučajeva je mnogo veći – kaže Tätzsch.
Situacija je slična i u Kanuu, u sjevernoj Nigeriji. Dopisnik DW-a Nasir Salisu Zango objašnjava: “Doktori kažu da vlada nije spremna za tu borbu. Recimo, njegovatelji neće raditi pažljivo jer je njihova sigurnost ugrožena. Strah da se zaraze od pacijenata je velik.” Koliko je ljudi doista već zaraženo – to se ne zna.
Nema pouzdanih podataka
U Africi nema pouzdanih podataka o širenju bolesti ni o broju zaraženih. To je zaključak do kojeg su došli i istraživači sa “London School of Hygiene and Tropical Medicine” (LSHT).
– Podaci o broju osoba zaraženih korona virusom i o kapacitetima liječenja u Africi su vrlo nepotpuni – rekao je Francesco Checci iz ove institucije.
– To znači da ne znamo koliko se brzo prenosi virus. Teško je utvrditi i u kojoj mjeri klinike, ljekari i medicinske sestre mogu odgovoriti na ovu krizu – kaže Checci.
Zašto ne postoje pouzdani podaci koji bi procijenili situaciju? “Zdravstveni sektor u subsaharskoj Africi nema dovoljno osoblja i slabo je opremljen, tako da je polazna osnova za prikupljanje podataka vrlo loša”, objašanjava Checci. Na sreću, postoje načini za barem djelomično rješavanje nedostatka podataka tako da SZO, Afrička unija (AU) i afričke vlade mogu donositi odluke. “Koriste se matematički modeli kojima se mogu predvidjeti trendovi i odabrati strategija za odgovor na krizu.”
Ali i to sa sobom nosi određene probleme. „Trenutne prognoze pandemije korona virusa u Africi temelje se na procjenama krize u Europi i Kini”, kaže Checci. U Africi bi se situacija mogla ipak drugačije razvijati, dodaje. „Na primjer, moglo bi doći do većeg broja infekcija u gradskim siromašnim područjima, a manje zaraženih ljudi u ruralnim područjima.”
Uprkos svim neizvjesnostima, jedno je sigurno: – Ako pogledamo prognozu za infekcije u Africi, jasno je – s nekoliko izuzetaka kao što je Južnoafrička Republika – da stojimo ispred ogromne planine kada broj očekivanih kritičnih slučajeva uporedimo s postojećim krevetima za intenzivnu njegu – rekao je Checci u intervjuu za DW.
Prevencija je najbitnija
On vidi problem u trenutnom fokusu afričkih vlada kada je riječ o boljoj njezi pacijenata: “Ovo gotovo nije izvedivo s obzirom na broj pacijenata koji se očekuje.” Niko ne zna tačno u kojoj je mjeri Afrika spremna za pandemiju. Stoga prevencija ostaje jedina razumna strategija. Checci smatra da je u tome tajna za smanjenje broja zaraženih osoba.
Mjere poput samoizolacije bolesnih, držanja udaljenosti i zaštite visokih rizičnih skupina obećavaju.
– Ako se te sve tri strategije dobro Kombinuju i slijede, pružiće priliku afričkim vladama da smanje pritisak na zdravstveni sistem i time smanje broj smrtnih slučajeva bez višemjesečne zabrane kretanja i ekonomske štete koja bi mogla biti gora od samog virusa – zaključuje Checci.
Deutsche Welle
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.