Zbog pandemije koronavirusa države Zapadnog Balkana se sve više zadužuju, stoji u posljednjem izvještaju Svjetske banke.
Dodaju da će, nakon suzbijanja direktnog uticaja krize, države morati uspostaviti ravnotežu između podrške ekonomskom oporavku i fiskalne održivosti.
Sve države Zapadnog Balkana ušle su u krizu izazvanu koronavirusom s većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj uoči globalne finansijske krize iz 2009, a to im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagovanje i učinilo ih osjetljivijim.
Fiskalna politika je od ključnog značaja za odgovor na pandemiju. Sve zemlje Zapadnog Balkana uvele su neophodne mjere za ublažavanje neposrednog uticaja krize, ali njihova djelotvornost zavisi i od toga u kojoj mjeri su prilagođene konkretnom kontekstu u svakoj od ovih država, stoji između ostalog u izvještaju.
Potrebe za zaduživanjem naglo rastu, usljed čega će se na čitavom Zapadnom Balkanu povećati i buduće otplate po osnovu kamata, i to u uslovima uvećanog fiskalnog deficita i javnog duga i smanjene dostupnosti sredstava na finansijskim tržištima.
Nakon perioda suzbijanja neposrednog uticaja krize, mjerama fiskalne politike će morati da se uspostavi delikatna ravnoteža između pružanja podrške ekonomskom oporavku i staranja o fiskalnoj održivosti.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.