Brojni su običaji koji se vezuju za Badnji dan. Ženski posao na Badnji dan je spremanje posne trpeze, a muški dio porodice je zadužen za badnjak i spremanje pečenice za Božić. Osim toga, žene su zadužene za sakrivanje poklona i slatkiša ispod slame koja je unijeta u kuću tokom jutra i koja se ređa ispod stola.
Pijukanju i traženju poklona pod slamom najviše se raduju djeca.
Sa badnjakom se u kuću unosi i slama koja se posipa po cijeloj kući ili u prostoriji gdje je postavljena trpeza. Slama simbolizuje onu iz pećine u kojoj se rodio Hrist i ona se posipa kako bi domovi ličili na Vitlejemsku pećinu. Ispod badnjaka ili u slamu, prema srpskim običajima, valja se ostaviti nešto poklona i slatkiša za djecu.
Prema starom srpskom običaju, stariji kada unose slamu kvocaju, a za njima idu djecu i pijuču.
Glavni posao djece i ujedno najveća zabava za sve ukućane jeste pijukanje i traženje sakrivenih poklona i slatkiša. Djeca imitiraju piliće i idu iza mame “koke” i starijih ukućana. Ovo je simbolična predstava roditeljske ljubavi, odnosno ljubavi Hrista prema ljudskom rodu. S obzirom da se tek sutradan mogu ti slatkiši jesti, ovo je način da se djeca uče strpljenju i odlaganju zadovoljstva.
Domaćin nakon toga obilazi sve dijelove kuće bacajući u ćoškove po jedan orah.
Zatim svi sjedaju za porodičnu trpezu i čestitaju jedni drugima Badnje veče. Večera je kod pravoslavaca posna, sastoji se uglavnom od prebranca, ribe, kiselog kupusa, turšije, a nakon večere može se zasladiti posnom pitom, suvim voćem i orašastim plodovima.
Kvocanje i pijukanje ima posebno simboličko značenje.
Kao što kvočka pod krilima prikuplja svoje piliće i zagrijeva ih materinskom ljubavlju, tako je Hristos došao da sve ljude sabere u jedno i ukrijepi svojom ljubavlju, i kao što se pilići hrane žitom, tako je i on ljude nahranio i napojio svojom naukom, jer je govorio: “Ko je gladan neka dođe k meni i ja ću ga nahraniti, i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive.”
SrpskaCafe.com
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.