Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, čak i smrću, novinarima, nastavile su se 2020. godine u BIH, bez sistematskog odgovora vlasti, navedeno je u izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima u svijetu, u dijelu o Bosni i Hercegovini.
U izvještaju piše da su restriktivne mjere uvedene za suzbijanje pandemije koronavirusa, u nekim slučajevima zloupotrebljene kako bi se ograničio pristup informacijama i “u nekoliko navrata javni službenici ometali su rad novinara”.
Prenijeto je da su novinari sa sjedištem u Sarajevu podnijeli žalbu Liniji za pomoć novinarima u martu prošle godine, jer su lokalne vlasti ograničile mogućnost postavljanja pitanja na konferencijama za štampu u vezi sa koronavirusom.
U aprilu je grupa novinara izvijestila Liniju za pomoć novinarima da Press-služba Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nije komuicirala sa medijima, i da je generalna direktorka KCUS-a Sebija Izetbegović dijelila informacije samo odabranim medijima.
Krizni štab Federacije BiH i Krizni štab u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, donijeli su odluke kojima su nekim novinarima zabranjivali prisustvo konferencijama za štampu, tvrdeći da je to mjera zaštite zdravlja u borbi protiv pandemije.
– Novinari koji su izvještavali o nepravilnostima u nabavci tokom pandemije bili su izloženi neprimjerenom pritisku. U junu je nekoliko video-snimaka objavljeno na društvenim mrežama u pokušaju diskreditacije novinara koji su pisali o kontroverznoj kupovini respiratora u Federaciji BiH, koja uključuje i federalnog premijera Fadila Novalića – piše u izvještaju.
Stejt department navodi i da je Republika Srpska 16. marta prošle godine, poslije uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije, donijela “uredbu o zabrani širenja panike i nereda” za pojedince i kompanije koje, kako je navedeno, “šire paniku i lažne vijesti putem medija i društvenih mreža”.
Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Aljoša Čampara, predložio je hitno usvajanje slične odredbe 22. marta, ali ta inicijativa nije podržana, navodi su i američkom izvještaju.
Udruženje “BH novinari” upozorilo je da su MUP Federacije BiH i jedinice za sajber kriminal počele nadzor informacija na društvenim mrežama i da je pokrenuto pet krivičnih postupaka zbog navodnog širenja lažnih informacija i panike.
Mnoge lokalne organizacije izrazile su zabrinutost da su te akcije dodatni korak u suzbijanju slobode izražavanja.
Veliki broj slučajeva tužbi za klevetu protiv novinara
Tadašnji predstavnik OEBS-a za slobodu medija, Harlem Dezir, i šefica Misije OEBS-a u BiH, Ketlin Kavalec, izrazili su 14. aprila zabrinutost zbog uvođenja mjera protiv širenja panike i “lažnih vijesti” u vezi sa epidemijom u BIH.
Novinari BiH su ponovili da entiteti nisu imali pravo da suspenduju slobodu izražavanja, a poslije ovih reakcija Vlada RS je povukla spornu odredbu 16. aprila.
U američkom izvještaju se navodi da podaci Linije za pomoć novinarima ukazuju na to da sudovi nisu uspjeli da razlikuju medijske žanrove, posebno vijesti od komentara, i da je broj slučajeva tužbi za klevetu protiv novinara i urednika i dalje veliki, posebno novinara koji su istraživali kriminal i korupciju.
– Nastavljen je politički i finansijski pritisak, a broj fizičkih napada na novinare povećavao se tokom godine – naglašava se u izvještaju Stejt departmenta.
Dalje se kaže da je u značajnoj količini medijske pokrivenosti dominirala “nacionalistička retorika i etnička i politička pristranost”, često podstičući netrpeljivost, a ponekad i mržnju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.