Kako je delta soj probio australijsku odbranu?

Australija je, posljednjih godinu dana, bila primjer kako se uspješno nositi sa koronom. Postigla je “kovid normalu” gdje su ljudi mogli da posjećuju restorane i noćne klubove i da se druže na festivalima i u pozorištima.

Snažna odbrana države od koronavirusa, zatvaranje granica i obavezan karantin, radio je 99,99 odsto vremena.

Kada su se pojavili novi slučajevi, zvaničnici su brzo djelovali, zaključavali gradove i tragali za kontaktima zaraženih. Sidnej najveći i najbogatiji grad u Australiji, uspio je da izbjegne redovna zaključavanja uz pomoć sistema za traženje kontakata “zlatnog standarda”.

Ali u protekle dvije sedmice, delta soj je uspio da probije odbranu grada. U jednoj sedmici pozitivni slučajevi su se povećali na više od 100, prenosi BBC.

Do petka 25. juna, zvaničnici su priznali da Sidnej treba da se zaključa. Do sljedećeg ponedjeljka kriza je postala nacionalna, sa izbijanjem novih slučajeva u četiri savezne države i teritorije.

Sidnej, Darvin, Pert i Brizbejn, svi veliki gradovi sada su zaključani. Više od 20 miliona građana Australije, oko 80 odsto stanovništva sada živi pod ograničenjima, što je najveći broj od nacionalne blokade na početku pandemije.

Na hitnom sastanku u ponedjeljak, savezne i državne vlade pokušale su da zapuše rupe širenjem pristupa vakcinima. Ali mnogi Australijanci se pitaju zašto ponovo žive pod ograničenjima, sedam mjeseci nakon što je svijet započeo masovno vakcinisanje.

Kako je delta soj prošao kroz sve slabe tačke?

Epidemiolozi kažu da se delta soj pokazao zaraznijim i najprenosivijim od svih vrsta do sada. Tamo gdje je bilo pukotina u odbrambenom sistemu Australije, uspjela je sve da iskoristi.

Državni granični i karantinski sistemi bili su sve izazovniji od pojave novih verzija virusa krajem 2020. godine. Zvaničnici su dokumentovali slučajeve kada su putnici dobijali virus u karantinu, uprkos boravku u odvojenim sobama.

Kroz sistem je prošlo 370 000 ljudi. Ali bilo je 10 prekršaja koji su doveli do izbijanja virusa. Dve epidemije koje trenutno bukte u Australiji potiču od ljudi koji su bili u hotelskom karantinu. Jedan je radnik rudnika na sjevernoj teritoriji koji je virus dobio u karantinu u Kvinslendu. Druga je žena iz Kvinslenda, čija se infekcija pojavila u trenutku kada je završila svoj boravak u karantinu.

Druga slaba tačka su radnici na granici

Australija je stroga prema onima kojima je dozvoljeno da uđu u zemlju, sa sedmičnim ograničenjima broja povratnika i potpunim zabranama sa nekih žarišnih tačaka virusa. Kada izađu iz aviona, povratnike dočekuju vojnici, policija i medicinske sestre, koji nose maske i rukavice i onda ih prate pravo i karantin.

Ali ista strogoća se ne primjenjuje za druge radnike, poput vozača koji prevoze putnike koji su dolaze.

Nulti pacijent, kod izbijanja zaraze, u Sidneju je bio vozač limuzine koji je virus dobio od putnika. Nije bio vakcinisan, nosio je masku, ali se nije redovno testirao, u to vrijeme nije ni mogao prema postojećim pravilima.

Uprkos svim manama, stručnjaci primijećuju da je delta soj “zastrašujući neprijatelj” koji širi zarazu. U Novom Južnom Velsu, čiji je Sidnej glavni grad, zvaničnici izvještavaju da je prenos virusa blizu 100 odsto, u odnosu na ranije varijante kada je bilo 25 odsto. Ljudi su dobijali virus kada su prolazilu u radnji jedni pored drugih.

– Delta soj je vrlo zarazan. A čak i sa vakcinisanom radnom snagom još uvijek postoji potencijal za prenos zaraze – kaže prof. Nensi Bakster, šefica Škole za populaciju i globalno zdravlje na Univerzitetu u Melburnu.

Ona ističe da su prije izbijanja epidemije službenici vidjeli slučajeve delta soja, u kojima čak ne može ni da se identifikuje kako je došlo do prenosa zaraze.

Nevakcinisani i izloženi

Opasnost od delta soja pokazale je neuspjehe u australijskom programu vakcinacije. Nešto manje od pet odsto populacije je potpuno vakcinisano, a 29 odsto je primilo prvu dozu. Kritičari kažu da je odgovorna vlada.

Kašnjeje je povezano sa problemima snabdijevanja, samozadovoljstvom zbog niske stope zaraze koronom i zabrinutošću zbog rijetkog rizika od zgrušavanja krvi koje izaziva vakcina “AstraZeneke”.

To je dovelo do toga da je vlada ranije ove godine ograničila upotrebu za ljude starije od 60 godina, uprkost tome što nije imala dovoljno rezervi za drugu opciju, “Fajzer”.

To je uplašilo mnoge građane, uključujući i vozača limuzine, koji se plašio da uzme “AstraZeneku”.

Šta Australija da radi sada?

Stručnjaci su jednoglasni da trenutno buktanje zaraze mora da se suzbije blokadama i drugim ograničenjima. Nadaju se da će karantin od dvije sedmice biti dovoljan da se zaustavi širenje virusa. Premijer Skot Morison je prihvato ono što stručnjaci govore već neko vrijeme – da se poveća tempo vakcinacije.

Kraj “korona-normale”

Stručnjaci upozoravaju da je delta soj vjerovatno promijenio tok događaja u Autraliji. S obzirom na to da će masovna vakcinacija biti teško ostvariva sve do 2022. godine, a Australijanci će se i dalje vraćati kući iz inostranstva, prijetnja delta soja će se zadržati, kažu stručnjaci. To bi moglo da znaći da će mjere poput nošenja maski u javnosti ostati na snazi još neko vrieme.

– Pre ovoga bilo je divno. Izlazite na večeru, idete na predstavu sa hiljadama ljudi. Ali nisam sigurna da li ćemo ponovo moći sve to dok ne budemo vakcinisani, jer je rizik preveliki. Samo mislim da ne možemo živjeti kao da korona više ne postoji – kaže dr Bakster.

Nova.rs

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.