Albert Kami je rekao da je jesen drugo proljeće, gdje je svaki list u stvari cvijet. No, da li ste se ikada zapitali zbog čega lišće žuti i mijenja svoju boju? Kakve promjene se dešavaju u prirodi i šta dovodi do toga?
Boje jeseni kreću se od krvavocrvene do žute. I to čini jesen predivnom, čarobnom. No, kao i kod većine stvari u životu, tako i ova magija ima svoje naučne temelje, na kojima počiva i odgovor na pitanje zašto lišće mijenja svoju boju u jesen.
Razlog te magične transformacije nije ništa novo, prirodan je to proces u kojem mi kroz te boje gledamo lišće kako se “izgladnjuje” i zapravo umire. No, kako bismo razumjeli zašto lišće mijenja svoju boju na jesen, moramo prvo razumjeti zašto je uopšte zeleno.
Za fotosintezu su čuli svi u osnovnoj školi. Fotosinteza je proces u kojem se sunčeva energija pretvara u hemijsku, pohranjenu u organskim molekulama, proces je to stvaranja organskih tvari iz ugljen-dioksida i vode uz pomoć svjetlosne energije i hlorofila uz istovremeno izlučivanje kiseonika.
Biljkama su za život potrebne tri stvari – voda, ugljen-dioksid i sunčeva svjetlost. Biljke tako dobijaju prijeko potrebnu hranu za preživljavanje. Vodu apsorbuju putem stabla ili korijena. Ugljen-dioksid dobija putem minijaturnih rupica na lišću, cvijetu, granama kao i preko korijena. Sunčeva svjetlost apsorbuje se putem hlorofila, zelenog pigmenta koji apsorbuje crveno i plavo svjetlo i lišću daje tu njegovu prepoznatljivu zelenu boju.
Hlorofil se nalazi u hloroplastima te uz sunčevu energiju, ugljen-dioksid i vodu stvara kiseonik i jednostavni šećer, što je gorivo koje je biljci potrebno za život. Budući da je za ovaj proces biljci potrebna sunčeva svjetlost, produkcija hlorofila polako prestaje dolaskom hladnijih mjeseci i to je zapravo razlog iz kojeg lišće u jesenjim danima počinje mijenjati boju.
Uz zelene pigmente u biljci su stalno prisutni i žuti i narandžasti. Žuti i narandžasti pigmenti su tu zbog pigmenta karotenoida, koji daju boju i mrkvi i bundevama. No, tokom godine, ove druge, toplije boje maskirane su velikom količinom hlorofila u biljci. S padom temperature dolazi i do smanjenja proizvodnje hlorofila i tada se zapravo otkrivaju ove predivne boje.
Kada dolazi do izmjene boje, vidljivi postaju i pigmenti flavonoidi, koji su zaslužni i za crvenu boju. Lišće crvene boje karakteristično je za jesen, s obzirom na to da se taj pigment stvara jedino u trenutku kada se
temperatura spusti. Hladnije vrijeme i sunce povoljni su uslovi za razvoj takvih boja. Najljepše boje, crvene boje jeseni, biće prisutne na lišću u trenucima kada jesen obiluje sunčanim danima i hladnim noćima.
Neki naučnici misle kako je izmjena boja na lišću povezana s evolucijom i da zapravo više nema nikakve svrhe. Naglašavaju da je nekada ta boja možda bila važna zbog privlačenja određenih insekata, od kojih su neki sada
izumrli.
– Budući da je evolucija biljaka jako polagana i spora, i dalje možemo vidjeti te boje. To je zapravo podsjetnik, fosilna memorija, na nešto što je postojalo iz nekog razloga, milionima godina ranije, a sada čini se nema nikakvu svrhu – rekao je Brajan A. Hanson, s Univerziteta DePauw.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.