Haker koji je napao hrvatsku mrežu A1, zapravo je maloljetnik koji je ukrao podatke najmanje 100 000 korisnika i sada ucjenjuje operatera sa svjetskom reputacijom.
On je zatražio isplatu pola miliona dolara u kriptovalutama kako ne bi objavio ukradene podatke na više hakerskih i darknet foruma. Možda i najzanimljivije u cijeloj priči je to da haker ima 14 godina i ide u osnovnu školu.
Da li su i na koji način naši lični podaci zaštićeni ako može da ih ukrade jedno dijete? O ovoj temi ali i o ratu koji vode hakeri Rusije i Kine protiv Ukrajine govorili su Miloš Jovanović, stručnjak za bezbjednost na internetu i Kristijan Dele, advokat.
– Ako govorimo o hakovanju A1, apsolutno je nelogično da jedna svjetska kompanija sebi dozvoli jedan takav skandal. Pokreće se tema kako će sve to da se razriješi. Agencija za zaštitu podataka kaže da su kazne i do 10 miliona evra za kompaniju koja dozvoli takav propust, odnosno dva odsto njenog ukupnog globalnog prihoda. Dakle, ovdje nije pitanje da li je sistem hakovalo dijete od 14 godina – ovdje je vjerovatno postojao neki propust od strane kompanije i ti podaci nisu adekvatno tretirani. Kada je u pitanju Hrvatska, koja je zemlja Evropske Unije, postoji GDPR regulativa i niz akata kojima je sve to na dobar način regulisano- ističe Miloš Jovanović, IT stručnjak za Prva TV.
Dijete koje je to uradilo dobro vlada tehnologijom. Ali, s druge strane, posao šefa bezbjednosti u svakoj velikoj firmi u bilo kojoj zemlji je da osigura da se ovakve stvari ne dešavaju.
– Krajnje je vrijeme da se razmisli o osnivanju posebne agencije, posebnog organa, koji bi se bavio samo oblašću sajber bezbjednosti – ističe Jovanović.
Mnogi korisnici smatraju da to što su njihovi podaci otkriveni, ili su došli u posjed nekog hakera ne predstavlja veliki problem. Međutim, kada su u pitanju kompanije, za njih to predstavlja reputacioni rizik. Što je zemlja ekonomski razvijenija, to su pretnje veće.
Sve oblasti, u kojima tehnologija ima dominantnu ulogu, danas su podložne hakerskim napadima i elementima sajber ratovanja.Ključna stvar je u edukaciji. Potrebno je da ljudi razumiju u šta se upuštaju, da ne daju svoje podatke tek tako. Imate situacije da ljudi preko Facebooka šalju svoje lične karte, pasoše i druge podatke. Građani moraju da obrate pažnju i na preporuke koje daju državni organi- savjetuje Jovanović.
– Kada građani daju svoje podatke, bitno je da daju onaj minimum koji je potreban. Uvijek je dobro da se zapitaju i zašto su ti podaci nekome potrebni, da li je to u svrhu kojoj je namenjeno ili postoje neki drugi motivi – kaže advokat Dele.
B92
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.