Preko 3.300 radnika u 70 kompanija u Ujedinjenom Kraljevstvu, u rasponu od malih lokalnih preduzeća do velikih finansijskih firmi, kreću sa četvorodnevnom radnom sedmicom bez umanjenja plate u okviru najvećeg svjetskog testiranja novog modela rada.
Pilot projekat će trajati šest mjeseci u organizaciji društva “Četiri dana sedmično globalno”, a u partnerstvu s tink-tenk grupom “Autonomi” i istraživačima sa Univerziteta Kembridž, Univerziteta Oksford i Bostonskog koledža.
Istraživanje se zasniva na obrascu 100:80:100 odnosno 100 odsto plate za 80 odsto radnog vremena, u zamjenu za obavezno održanje 100-procentne produktivnosti.
Džo O’Konor, izvršni direktor neprofitne grupe “Četiri dana sedmično global”, kaže da je Velika Britanija perjanica četvorodnevne radne sedmice.
– Kako izlazimo iz pandemije, sve više i više kompanija prepoznaje da je kvalitet života nova granica koja dijeli konkurenciju i da je rad sa skraćenim radnim vremenom, fokusiran na rezultate, sredstvo koje im daje konkurentsku prednost – ocijenio je O'Konor.
Među onima koji učestvuju u ovom testiranju su kompanije koje pružaju usluge obrazovanja, savjetovanja na radnom mestu, stanovanja, nege kože, regrutacije radnika u građevinarstvu, pružaoci usluga hrane i pića i digitalnog marketinga.
Istraživači će raditi sa svakom organizacijom učesnicom u projektu na mjerenju uticaja skraćene radne sedmice na produktivnost u poslovanju i dobrobit njenih radnika, kao i uticaja na životnu sredinu i rodnu ravnopravnost.
Testiranja četvorodnevne radne sedmice, uz podršku vlasti, trebalo bi da počnu kasnije ove godine i u Španiji i Škotskoj.
Džulijet Skor, profesorka sociologije na Bostonskom koledžu i glavni istraživač ovog pilot projekta, opisuje ovaj poduhvat kao “istorijski eksperiment”.
– Analiziraćemo kako zaposleni reaguju na dodatni slobodan dan, u smislu stresa i izgaranja na radu, njihovo zadovoljstvo poslom i životom, zdravlje, san, korištenje električne energije, putovanja i mnoge druge aspekte života – objašnjava ona.
Dodaje da se četvorodnevna radna sedmica generalno smatra politikom trostrukih benefita, pomaže zaposlenima, kompanijama i klimi.
– Naši istraživački napori će kopati po svemu tome – ističe Skor.
Ed Siel, izvršni direktor Čeriti banke, je ponosan što je ovo jedna od prvih banaka u Velikoj Britaniji koja je prihvatila četvorodnevnu radnu sedmicu.
– Već dugo smo šampion po pitanju fleksibilnog rada… Za Čeriti banku, prelazak na četvorodnevnu sedmicu predstavlja prirodan naredni korak – poručio je on.
Trend koji se širi
I prije ovog pilot projekta, mnoge zemlje su odlučile da isprobaju četvorodnevnu radnu sedmicu, kako bi poboljšale produktivnost zaposlenih. Dok su neki bili prezadovoljni rezultatima, neki su odustali zbog loše statistike.
Island je među privima riješio da isproba koncept i implementirao ga u nekoliko kompanija još 2015. godine. Eksperiment je trajao do 2019, a rezultati pokazuju da je ideja više nego prihvaćena. Radnici su istakli da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, dok je produktivnost na značajno povećana.
Švedska i Španija pokušale, finansije preopterećene
Španija je u martu prošle godine odlučila da pokuša sa implementacijom ovog modela. Firma “Telefonika” je najveća telekomunikaciona kompanija i najavila je da će biti prva koja uvodi zdravu radnu sedmicu svojim zaposlenima.
Konačni rezultati još uvijek nisu poznati, ali je španska Vlada riješila da uloži oko 50 miliona evra u troškove pilot programa, čemu su se mnogi protivili. Postoji bojazan da program iziskuje previše novca, koji nije moguće obezbijediti iz mjeseca u mjesec, dok su pojedini test nazvali “projektom ludila”.
Slična situacija je i u Švedskoj.
Probni period je već završen, a radni dan trajao je šest umjesto osam sati. Položaj radnika jeste unaprijeđen, ali ipak postoje određene prepreke.
Manje radnih sati učinilo je da zaposleni budu srećni i rasterećeni, manje umorni, a više produktivni. Sve su to plusevi pilot programa, koji je primijenjen samo u jednom gradu.
Švedske vlasti donijele su zaključak da bi implementacija zdrave radne sedmice previše oštetila budžet zemlje, te da primjena na cjelokupnoj teritoriji zasad nije moguća.
Kompanije u skandinavskoj zemlji izrazile su želju da pokušaju sa eksperimentom, ukoliko država može da im obezbijedi novčanu pomoć. Kako to nije odobreno, projekat je stopiran uprkos pozitivnim rezultatima i čeka povoljniju situaciju.
Nova.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.