Foto: Srna
Društvo

Iz štampe izašla monografija “Djeca žrtve rata 1991-1995”


U izdanju Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica iz štampe je izašla monografija “Djeca žrtve rata 1991-1995”, čiji je prevashodni cilj da se ukaže na sav besmisao rata, koji najveće posljedice ostavlja na najranjivijima – djeci, izjavio je direktor ovog centra Milorad Kojić.

– Ovo, još jedno izdanje Centra rezultat je dugogodišnjeg istraživanja, kao i saradnje sa brojnim institucijama i nevladinim organizacijama. Važno je da izneseni podaci i dostupni dokumenti što prije postanu predmet interesovanja pravosudnih institucija, jer se prilikom izrade ove monografije Centar vodio snagom argumenata i činjenica – istakao je Kojić.

On je naveo da je znatan broj dokumentacije o stradaloj djeci dobijen od bolnica, domova za nezbrinutu djecu, udruženja proisteklih iz Odbrambeno- otadžbinskog rata, Udruženja žena “Duga”, Radio-televizije Republike Srpske, Udruženja “Zdravo da ste”, Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Doktor Miroslav Zotović” Banjaluka i banjalučkog Kliničkog centra.

Kojić kaže da u proteklom ratu u BiH nije bilo milosti ni za one najranjivije i najbespomoćnije, podsjetivši da je ogledalo humanosti zapadnog svijeta i simbol stradanja tokom humanitarne krize u Krajini, bila smrt 12 prijevremeno rođenih beba u banjalučkom Kliničkom bolničkom centru, usljed nedostatka kiseonika.

– Djeca, kojoj je po rođenju bilo uskraćeno pravo na život, umirala su u periodu od 22. maja do 19. juna 1992. godine do proboja Koridora života, a ovaj slučaj detaljno je objašnjen u monografiji – istakao je Kojić.

On je podsjetio da je Centar svojevremeno izdao i publikaciju o stradanju banjalučkih beba “Šta su skrivile?”, ističući da su oba ova izdanja i te kako značajna ostavština budućim generacijama.

Foto: Srna

Kojić je napomenuo da se u monografiji o djeci žrtvama rata, između ostalih, spominje stravična smrt djevojčice Mirjane Dragičević, koja je silovana i ubijena naočigled majke Radmile, kao i Danke Tanović, koja je rođena 1989. godine a ubijena u napadu muslimanskih snaga na srpsko selo Jošanica, opština Foča, na Nikoljdan 1992. godine.

On je naveo da su među ubijenom djecom i Dragan Janković, rođen 1992. godine i Boris Janković, rođen 1989. godine, koji su stradali 13. septembra 1995. u mjestu Bravnice, kada su vojnici HV i HVO-a izrešetali i ispalili granatu na autobus pun srpskih civila, koji su se povlačili iz Srbobrana.

Kojić je napomenuo da je Snježana Tepić, rođena 1988. godine, ubijena u napadu muslimanskih snaga na selo Serdare, u opštini Kotor Varoš, 17. septembra 1992. godine, a desetogodišnja Višnja Bajić u selu Paljike, u granatiranju muslimanske vojske sa brda Strane 20. juna 1992. godine.

Prema njegoviom riječima, u monografiji je i priča o ubijenoj braći Dimitrijević, Aleksandru i Radisavu, kao i braći Petru i Pavlu Goluboviću.

– Smrt jedanaestogodišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića najbolje svjedoči o monstruoznosti zločina nad Srbima u Podrinju, a ovaj zločin je postao sinonim stradanja srpske djece u proteklom ratu – istakao je Kojić.

On je objasnio da zbog nedostatka relevantne dokumentacije, Centar nije uspio da obradi podatke o djeci koja su u ratu izgubila jednog ili oba roditelja, djecu koja su izbjegla ili raseljena, kao i djecu koja su umrla nakon završetka rata, a mogu se kategorizovati kao žrtve rata.

Kojić je naglasio da broj djece žrtava rata obuhvaćen ovom monografijom, nažalost, nije konačan, jer ima još silovane djece koja o tome ne mogu da govore.

Republički centar je do sada izdao brojne knjige, publikacije i monografije, bilo da je riječ o vlastitim izdanjima ili onima gdje je bio saizdavač.

Među njima su, između ostalih, “Iz kolijevke u Jasenovac”, “Naša ispovijest – Žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995”, “Namjernom silom na Republiku Srpsku”, “Ničiji vojnici – u sarajevskom paklu 1992. godine”, “Bitka za Srebrenicu – rat za civilizaciju”, “Republika Srpska u Odbrambeno-otadžbinskom ratu”, kao i brojni drugi naslovi koji su izazvali veliku pažnju javnosti u Republici Srpskoj, kao i dijaspori.

Srna

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Tema koja plaši stručnjake: Da li AI treba da ima prava?

K1

Kakvo nas vrijeme čeka sutra?

K1

Hrvatska mijenja kartu stranih radnika: Za građane BiH sve manje dozvola, Filipinci sve traženiji!

K2

Slovenija: EU mora riješiti probleme vozača iz BiH

K2

Košarac traži hitnu odluku: Hoće li državljani Srbije glasati u BiH?

K1

„Zotović“ mijenja ime: Institut u Banjaluci nosiće ime dr Gorana Talića

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više