Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.
On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.
– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.
Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.
Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.
Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.
Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.
Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.
– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.
Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.
– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.
Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.
Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.
Beta
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.