Ministarstvo pravde BiH pripremilo je prvu verziju zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, gdje je jedan od akcenata stavljen na sastav i funkcionisanje komisije koja će ovu oblast, na kojoj insistira i zvanični Brisel, držati pod daleko većom lupom nego do sada.
Regulisanje sukoba interesa putem usvajanja novog zakona je jedna od priča o kojoj mjesecima traje polemika u okviru domaćih institucija, a iza novog zakona stao je resor pravde u Savjetu ministara koji je prijedlog uputio u fazu konsultacija prije slanja u proceduru usvajanja na zajedničkom nivou vlasti u BiH.
Prijedlogom je, kako je pojašnjeno, predviđeno uspostavljanje nezavisnog i profesionalnog tijela za sprovođenje zakona. Riječ je, naime, o Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa, kao samostalnoj upravnoj organizaciji, čije bi članove trebalo da bira posebna parlamentarna komisija na osnovu javnog poziva. Osim toga, predložene izmjene, tvrde u Ministarstvu pravde BiH, detaljnije definišu i proširuju krug lica na koja se zakon odnosi s ciljem ujednačenog tretmana prema svim nosiocima javnih funkcija, a plan je i uvođenje jasnih i jedinstvenih pravila koja ograničavaju vršenje više funkcija.
– Jedna od razlika je i objedinjavanje i usklađivanje propisa o izvještajima o imovini i sukoba interesa, jasno definisanje nadležnosti u pogledu prikupljanja, objavljivanja i kontrole od strane komisije koja sprovodi zakon te uvođenje dostupnosti i obaveze podnošenja imovinskih kartona na godišnjoj osnovi, kao i uspostavljanje sistema provjere tačnosti podataka te objavljivanje registra nosilaca funkcija i njihove imovine – navedeno je u prijedlogu zakona.
Predloženim aktom je predviđeno i proširenje spektra te vrsta sankcija, uz uvođenje novih mehanizama, kao što su, kako se samo navodi, poništenje djela nastalog u situaciji sukoba interesa. Novac za rad trebalo bi da im bude obezbijeđen u okviru budžeta Parlamenta BiH.
– Za člana komisije ne može biti imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije – piše u dokumentu, gdje je navedeno da komisija može izreći, pod uslovom da bude utvrđen sukob interesa, opomenu, novčanu kaznu od 100 do 10.000 KM, inicirati razrješenje s funkcije te pozvati na ostavku.
Na nivou BiH već postoji Komisija za odlučivanje o sukobu interesa koja je osnovana na osnovu izmjena i dopuna zakona iz 2013. godine. Na stolu im je, kako su i naveli u ovogodišnjem izvještaju o radu, bilo nekoliko stotina različitih podnesaka po kojima su postupali, ali su u prvi plan izbili problemi i kočnice u radu.
Visoko na ljestvici je bio upravo neriješen status komisije i nedostatak novac, jer nisu imali ni za održavanje internet stranice, a to je ujedno bila i još je prepreka za uspostavljanje elektronskog registra za vođenje i provjeru podataka neophodnih za efikasno sprovođenje Zakona.
Predsjedavajuća postojeće Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH Mira Pekić za “Glas” kaže da to tijelo treba da bude nezavisno te da ga čine stručnjaci, mahom iz oblasti prava.
– Ta nezavisnost ne treba da podrazumijeva formiranje nove institucije, jer treba voditi računa i da ne dođe do potencijalnog prenosa nadležnosti – istakla je Pekićeva i dodala da je potrebno da njeni članovi ubuduće nemaju veze sa političkim partijama.
Novac
Prijedlogom je definisano da će za sprovođenje zakona biti potreban novac za rad članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Zarad ušteda je planirano i izmještanje osoblja sadašnjeg Odjeljenja za sukob interesa iz Agencije za prevenciju korupcije te preuzimanje od strane komisije.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.