Foto: Pexels/ilustracija
Društvo

Zašto vrane i svrake napadaju ljude?


Nije svejedno kada se nađemo u bliskom kontaktu sa vranom ili svrakom. Da li je ovo doba godine kada ptice napadaju ljude i zašto, objasnio je ornitolog dr Saša Marinković.

Svake godine građani se upozoravaju da postoji mogućnost neprijatnih situacijama sa pticama, kaže dr Saša Marinković za RTS.

– Sada je još rano, ptice tek polažu jaja, ali problem može da nastane negdje od početka maja do polovine jula, kada imaju mladunce. U principu, gavrani su jako pametne ptice. Smatra se da su najpametniji. Svrake su manje opasne i mogu manje da povrijede – dodaje ornitolog.

Vrane su krupnije, ali znaju da im od ljudi preti opasnost i zato ih izbjegavaju i ne prilaze. Bilo je slučajeva da su vrane i svrake napadale ljude, ali dr Marinković napominje da su mnogo češći problemi sa ujedima pasa nego sa napadima pticama.

– Obično kada ptica napadne, znači da je mladunac ispao iz gnezda i tu je negde u travi, a mi ga ne vidimo i prilazimo mu. Dovoljno je da se udaljimo od mladunca i ptica će prestati da bude agresivna – objašnjava gost Beogradske hrnoke.

Ptice pamte od koga im prijeti opasnost

Takođe, ptice su i zlopamtila. Dogodilo se u jednom beogradskom vrtiću da je vaspitačica pronašla uginulu svraku u pokupila je da je skloni.

Druge svrake koje su vidjele taj prizor povezali su vaspitačicu sa uginulom svrakom i poslije su bile neprijateljski nastrojene prema njoj.

– Nisu joj se osvetile jer svrake pamte jedno nedjelju dana, ali gavran zna da pamti i do tri-četiri godine. On je mnogo pametniji. Mi danas znamo da oni imaju samosvijest. Znači oni mogu i da pate kao i ljudi. Tako da su oni posebno pametni u živom svijetu. Danas se gavran poredi sa pameću majmuna. Smatra se da je pametniji od pasa – napominje ornitolog.

Ptice su dio ekosistema

Ptice izbjegavaju ljude, a gavran uopšte ne ulazi u gradove. Ali vrane i svrake su okupirale gradove zbog hrane koju uglavnom nalaze u smeću.

– I tako da je često viđamo po kontejnerima. Međutim, koliko su štetne one su jako i korisne. One jedu i glodare i dio su ekosistema i indikatori zdrave sredine.

Mi kad gledamo neku vrstu mislimo da je to nešto posebno pa kad nju izvučemo da nema nikakve druge štete. Međutim, to se poslije pokazuje da je to harmonija u prirodi, da su oni dio te prirode – naglašava dr Saša Marinković.

RTS

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Vrijeme sutra: Pljuskovi i grmljavina u većem dijelu zemlje

K1

Gorivo u Srpskoj opet poskupljuje?

K1

Vlada FBiH ograničila marže na pelet, ali ne i maksimalnu cijenu

K1

Rudari izlaze na ulice: Protesti u Zenici i Sarajevu zbog plata

K1

Od srijede počinje izdavanje viza za vozače iz BiH

K2

Izborna kampanja u Srpskoj na polovini: Sve oči uprte u trku za predsjednika

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više