Predstojeći NATO samit, koji će se održati u Hagu krajem mjeseca, biće u svakom smislu istorijska prekretnica, jer će na njemu Alijansa donijeti ključne odluke o tendenciji izdvajanja čak pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
Proteklih mjeseci pisali smo o dva važna aspekta zbog čega NATO, a posebno pacifistički nastrojena Evropa, smatra da je važno čak pet odsto svega što proizvede izdvojiti za odbranu.
Samo orijentacije radi, to znači da će NATO zemlje svake godine u odbranu ulagati više od 2.000 milijardi dolara, a s obzirom na to da BiH, prema Zakonu o odbrani koji su podržale stranke iz oba entiteta, teži da postane članica, važno bi bilo objasniti šta se krije iza ove motivacije da se toliki novac ulaže u oružje, opremu i vojnu infrastrukturu.
Prvi političar koji je ukazao na potrebu jačeg izdvajanja za odbranu je Donald Tramp, američki predsjednik.
On je tokom prvog predsjedničkog mandata tražio da NATO poveća izdvajanja na odbranu na dva odsto, što je u tom trenutku tek nekolicina saveznica postigla, a većina zemalja se opirala tom zahtjevu, pravdajući to time da nema velikih prijetnji za mir.
Amerika kao buduću najveću prijetnju za Zapad vidi Kinu, dok Evropa, zbog rata u Ukrajini, kao najveću prijetnju vidi Rusiju. Čini se da su iza zatvorenih vrata saveznici postigli ključni dogovor: Amerika će ostati posvećena Evropi u slučaju ruske invazije, a Evropa će pomoći Americi u slučaju da dođe do konfrontacije s Kinom.
Važno je napomenuti da ovo nisu zvanično potvrđene informacije, ali se može zaključiti da bi strateška saradnja evroatlantskih saveznika mogla ići u ovom smjeru. Indicija da bi to moglo biti tako je izjava na onlajn medijskom brifingu Metjua Vitakera, Trampovog ambasadora u NATO-u, uoči nedavno održanog sastanka ministara odbrane Alijanse u sklopu priprema za haški samit, da je Rusija najveća prijetnja za Alijansu, ali da je i Kina ozbiljan izazov.
U proteklom periodu smo se osvrnuli zašto bi Rusija bila zainteresovana da napadne Evropu, ali, s obzirom na to da se radi o centralnoj temi evropske bezbjednosti, nije zgoreg ponoviti.
Rusija smatra da je Zapad prekršio dogovor iz Jalte nakon Drugog svjetskog rata, kojim je dogovoren balans istočnih i zapadnih supersila u Evropi o sferama uticaja. Zapad, vjerujući da je globalizacija razriješila konflikte prošlosti, počeo je inkorporisati istočne zemlje Evrope u svoje institucije, što Rusija doživljava kao prijetnju.
Ovu temu smo već objasnili, pa joj se sada nećemo vraćati, ali ona je osnov zašto je realno očekivati da bi Rusija mogla narednih decenija pokušati da vrati ono što je bivši Sovjetski Savez dobio u Jalti.
Tu se vraćamo temi o izdvajanju za odbranu i predstojećem NATO samitu u Hagu. Prema saopštenju koje je NATO objavio na svom sajtu, saveznici su se dogovorili da 3,5 odsto bude uloženo direktno u odbranu, a 1,5 odsto u infrastrukturu i rezilijentnost.
O važnosti civilne infrastrukture za vojne potrebe u Evropi i kako bi ulaganje u odbranu moglo koristiti EU, ali i zemljama u procesu proširenja, već smo pisali. Samo podsjećamo da je EU prošlog mjeseca zaključila paket ulaganja u vojnu infrastrukturu vrijedan 150 milijardi evra, i da su zemlje našeg regiona pozvane da predlože svoje projekte, a da će do kraja decenije ulaganje u odbranu iznositi 800 milijardi.
Istorija je pokazala da su sve uspješne zemlje u istoriji ili bile vojno moćne ili bile dio moćnih vojnih saveza.
Vojska i odbrana nisu teme koje se nužno moraju voljeti ili prema njima imati bilo kakvu ideološku osnovu, ali prosperitet, uspjeh i kvalitet života ne mogu se ostvariti ako nema bezbjednosti kao osnovnog preduslova.
Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.