Cijene osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj rastu iz dana u dan, dok mjere koje Vlada RS sprovodi kako bi ublažila pritisak na kućne budžete za sada ne daju vidljive rezultate.
Najnoviji potez Ministarstva trgovine i turizma je najava aplikacije za praćenje cijena, digitalnog alata koji bi građanima trebalo da olakša snalaženje među rafovima.
Ali dok prosječna plata u maju iznosi 790 evra, a potrošačka korpa čak 1.400, građani i udruženja potrošača sa skepsom dočekuju digitalna rješenja, jer ne traže tehnologiju – već jeftiniju hranu.
Prethodne kampanje vlasti, koje su uključivale privremeno ukidanje marži za pojedine artikle, nisu zaustavile rast troškova. Uporedo sa BDP-om Srpske, koji je minule godine uvećan za 3,1 odsto, i cijene su nastavile da rastu, često mimo bilo kakvog tržišnog opravdanja, tvrde ekonomisti.
Ministar trgovine i turizma Denis Šulić izjavio je da će aplikacija omogućiti građanima da se informišu gdje su namirnice poput mlijeka i ulja jeftinije, kako bi mogli da uštede i vrijeme i novac.
Niko ne vjeruje ministru ni Vladi
Međutim, u udruženjima potrošača vlada nepovjerenje.
Jovan Vasilić, predsednik Udruženja potrošača „Zvono” iz Bijeljine kaže za Politiku da su sve dosadašnje mjere Vlade RS „bile kratkoročne, kozmetičke i bez efekta”:
– Nemaju smisla mjere koje neće biti određene za najmanje godinu dana. Imali smo neke akcije od po nekoliko mjeseci, pa su neki proizvodi prodavani bez marže, ali su se trgovci dovijali poskupljujući druge proizvode.
Za to vrijeme naši zahtjevi nikada nisu podržani, da se ograniče cijene na grupe proizvoda, recimo, na pekarske proizvode ili za ulja.
Vasilić podsjeća da nikada nisu ispunjeni zahjtevi brojnih udruženja da se uvede diferencirana stopa PDV-a i da se time osnovne životne namirnice oslobode poreza.
– Mislim da to vlasti ne zanima, jer veće cijene u marketima donose i veće prihode u budžet. A niko ne želi da se odrekne novca.
Bilo je ranije nekih obećanja da će Vlada RS raditi na ograničavanju marži, ali one se i dalje slobodno formiraju. Inspekcijske kontrole su upitne, čim nam i trgovci u neformalnim razgovorima bez ustezanja govore da ukoliko im se ograniči marža na jedan proizvod, oni je podignu za drugih pet – kaže Vasilić.
Prostora za pomoć ima, ali…
Kao rješenje za potročaše Vasilić predlaže da se na grupu osnovnih namirnica odredi maksimalna marža.
– Kod nas su lijekovi najskuplji u regionu… Ima mnogo prostora da se građanima pomogne. Cijene se slobodno formiraju, proizvođači podižu cijene plašeći se navodno inflacije i porasta cijena energije, a onda to isto rade i trgovci, koji pri formiranju cijena unapred ukalkulišu čak i potencijalne kazne.
Za to vreme građani su veoma nezadovoljni, svi smo svjedoci da ljudi negoduju, posebno jer ne vide opredeljenje Vlade RS da nešto konkretno poduzme, a mogli bi kada bi htjeli – kaže Vasilić.
I Murisa Marić, predsjednica prijedorskog Udruženja potrošača „Don”, kaže za Politiku da su potrošači u RS, ali i na teritoriji cijele BiH minulih godina suočeni sa stalnim rastom cena osnovnih životnih namirnica, goriva, lijekova i drugih roba.
– Inflatorni pritisci, koji su djelimično rezultat globalnih ekonomskih okolnosti, dodatno su pogoršani slabom kontrolom tržišta, neefikasnim mehanizmima zaštite potrošača i nedovoljno odlučnim institucionalnim odgovorom – ocenjuje ona.
Dodaje kako su vlasti Srpske najavile izradu aplikacije za praćenje maloprodajnih cijena osnovnih proizvoda, usljed sve prisutnijih poskupljenja i nezadovoljstva građana.
Govoreći o položaju stanovništva, Marićeva primjećuje da osnovne životne namirnice, gorivo, lijekovi i druge robe široke potrošnje postaju sve manje dostupne velikom dijelu građana, posebno onima sa najnižim primanjima.
– Građani osjećaju da već odavno snose teret svih tržišnih promjena bez ikakve zaštite. Vlasti su u nekoliko navrata pokušale da ublaže posljedice rasta cijena ograničavanjem trgovačkih marži na određene proizvode, poput brašna, ulja, šećera, mlijeka i goriva.
Međutim, ove mjere su najčešće bile privremenog karaktera, a njihova implementacija i nadzor ostavljali su prostora za zloupotrebe – navela je Marićeva.
Ona zaključuje da je potreban sistemski pristup.
– A to je jasan zakonski okvir, institucionalna odgovornost i trajna zaštita potrošača. Udruženja potrošača u RS i BiH već godinama ukazuju na potrebu za boljom regulacijom tržišta, uključujući i objavu marži u lancu nabavke, jačanje tržišne inspekcije i uvođenje mehanizama za brzu prijavu zloupotreba od strane građana.
Inflacija “jede” plate
Inflacija, globalne krize i nesređeno tržište učinili su svakodnevnu kupovinu sve težom, posebno za ranjive kategorije stanovništva.
Državne mjere do sada nisu uspjele da obuzdaju ovakve trendove, a povjerenje građana u institucije je u dobroj mjeri poljuljano – zaključila je Marićeva.
Ona smatra da bi aplikacija mogla biti važan korak napred, ali samo pod uslovom da je dio šire strategije.
– Ukoliko zaživi u punom kapacitetu, omogućila bi građanima da uporede cijene po artiklu i lokaciji, što bi moglo stvoriti pritisak na trgovce da smanje nerealne razlike u cenama. No, bez obavezujućih mjera, kao što su zakonski propisana maksimalna marža, redovne inspekcije i uključivanje potrošačkih udruženja u nadzor nad cijenama, postoji opasnost da će je potrošači doživjeti kao još jedan “digitalni ukras” bez stvarnog uticaja – konstatuje Marićeva.
Aplikacija ne puni kućni budžet
U Udruženju „Don” pojašnjavaju kako informacija o tome gdje je ulje jeftinije za 20 feninga može pomoći kućnom budžetu, ali neće riješiti suštinski problem, nekontrolisani rast cijena i netransparentno formiranje marži.
– Ako nova aplikacija bude zasnovana na stvarnim podacima sa tržišta, ažurirana u realnom vremenu, otvorena za građanske prijave i povezana s inspekcijskim službama, onda tada može imati smisla, ali ne i ako ostane na nivou informativnog prikaza cijena bez nadzora i obavezujućih mjera – pojasnila je Marićeva.
U međuvremenu, inflacija ne posustaje.
Po podacima o kretanju cijena, kafa je u maju ove godine bila skuplja za čak 61 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Čokolada je poskupjela za 58 odsto, što su, doduše, neki najdrastičniji skokovi namirnica, mada su cijene svih roba i usluga sve veće.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.