Teško je odrediti linije i granice koje definišu obalu, a važno je istaći da postoji nekoliko parametara koji utiču na konačnu dužinu obale neke države. Obala Kanade najduža je na svijetu.
Kako je istakao Stjuart Blekman, koji je prikupljao podatke i istraživao temu u okviru organizacije “Svjetski atlas”, režim plime i oseke je važan, pa je odgovor na ovo pitanje veoma složen.
Procjene dužine obale za bilo koju zemlju mogu značajno da se razlikuju. Prema podacima istraživanja Svjetskog informacionog fonda (World Factbook) i Svjetskog instituta za resurse (WRI), obala Norveške navedena je kao druga po dužini (83.281 kilometar).
Obala Norveške je nepristupačna i ispresjecana mnogobrojnim fjordovima i ostrvima. Veliki dio populacije Norvežana živi u priobalnom dijelu, a glavni grad države smješten je na jednom od fjordova.
Kanadska obala je najduža na svijetu i iznosi 202.080 kilometara. Kanada je druga po veličini država na svijetu.
Ta država obuhvata velika prostranstva, a njen reljef je talasast sa mnogim priobalnim ostrvima. Okružena je vodama tri okeana, Arktičkim, Atlantskim i Tihim okeanom.
Većina kanadskih pokrajina i teritorija, sa izuzetkom Alberte i Saskačevana, ima svoje dijelove obale.
Pored Kanade i Norveške, u pet država sa najdužim obalama u svijetu ubrajaju se: Indonezija sa 54.716 kilometara obale, Rusija sa 37.653 kilometra i obala Filipina sa 36.289 kilometara obale, koja ima blizu 7.000 ostrva. Oko 60 odsto Filipinaca naseljava priobalni pojas.
Obalna područja Kanade su posebno osjetljiva na efekte globalnih klimatskih promjena. Neki istraživači vjeruju da je upravo raznolikost ove obale ono što je dovodi u opasnost.
Porast nivoa okeanske vode može uticati na sve aspekte obale, od najnižih područja do onih sa najvišim stjenovitim liticama.
Pored toga, globalne klimatske promjene su takođe imale značajan uticaj na morski led duž kanadske obale.
Led se može naći u svim područjima, iako je rijeđi na zapadnoj obali. Količina morskog leda duž obale utiče na mogućnosti brodarstva i na promjene u priobalnim područjima, prenosi RTS.
Pošto temperature rastu duž obale, količina morskog leda se smanjuje.
Ova smanjena količina morskog leda znači da je okean izložen i da njime mogu da se kreću veliki brodovi tokom dužeg vremenskog perioda.
To takođe znači da je obala izložena ekstremnim vremenskim uslovima, što dovodi do erozije obale.
Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.