Novi referendum u Republici Srpskoj, koji je zakazan za 25. oktobar i na kojem bi građani trebalo da se izjasne o posljedicama do kojih su dovele odluke nametnute od strane Kristijana Šmita, mogao bi da doživi istu sudbinu kao i onaj o 9. januaru s obzirom na to da se, prije svih, u bošnjačkim redovima spremaju za veto, uz uvjerenje da neće izostati ni reakcija iz Sarajeva.
Skupštinska odluka o raspisivanju referenduma uslijedila je nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu tima odbrane Milorada Dodika na odluku o oduzimanju mandata na poziciji predsjednika Srpske, a na osnovu presude Suda BiH kojom je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.
Glasovima većine poslanika, odnosno onih iz stranaka koje čine vlast na nivou Republike Srpske, u petak su u Narodnoj skupštini usvojene izmjene i dopune Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, na osnovu kojih će biti imenovana posebna komisija za sprovođenje referenduma.
Usvojena je i, kako je najavljivano nakon odluka institucija na nivou BiH, odluka o raspisivanju referenduma na teritoriji Srpske, a pitanje glasi: “Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”
Poslanici su usvojili i zaključak kojim je Komisija za izbor i imenovanje zadužena da pripremi odluku o imenovanju Referendumske komisije nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi.
Važećim republičkim aktima je propisano da odluke Skupštine moraju da, prije stupanja na snagu, dobiju podršku i u Vijeću naroda. Ukoliko do toga ne dođe, prva naredna adresa je Zajednička komisija Vijeća i republičkog parlamenta, a ako ni tu ne bude postignut dogovor o vetu koji mogu da ulože klubovi konstitutivnih naroda na skupštinske odluke, konačan stav daje Ustavni sud Srpske.
Takav put su, naime, prošle odluke koje su se ticale referenduma o Danu Republike koji je održan 25. septembra 2016. godine i pored zabrane koju je, nakon što je republički Ustavni sud dao zeleno svjetlo, stavio Ustavni sud BiH na osnovu apelacije grupe političara iz FBiH, među kojima je bio i tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Da isti proces čeka i novi referendum, nazire se iz riječi iza kojih stoji predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Alija Tabaković.
Za “Glas Srpske” je potvrdio da će konačan stav o skupštinskim odlukama biti utvrđen u narednih nekoliko dana nakon što održe sjednicu Kluba.
– U ovom momentu je još rano govoriti, ali bi se moglo naslutiti da bi se moglo ići sa vetom – rekao je Tabaković.
Očekuje i upućivanje određenih zahtjeva prema Ustavnom sudu BiH.
– Znamo da je Ustavni sud Srpske pod kontrolom režima Milorada Dodika, a s druge strane bio bi apsurd da Ustavni sud BiH ne stavi te odluke van snage te da i oni koji sprovode takve stvari ne budu krivično gonjeni – rekao je Tabaković koji tvrdi da je Dodik priznao presudu Suda BiH kada je odlučio da zatvorsku kaznu zamijeni novčanom.
Član skupštinskog Odbora za ustavna pitanja Mladen Ilić naglašava da su institucije pravosuđa BiH svojevrsna sredstva političke borbe, što se, kaže, kosi sa načelima funkcionisanja dejtonske BiH i svega što treba da čini svaki nivo vlasti unutar same zemlje.
– Bošnjaci se nerijetko odlučuju za veto. Više puta smo ukazali i koliko je puta zloupotrijebljen taj mehanizam te poslužio samo za njihovo političko pozicioniranje, a to potvrđuje i činjenica da ništa na kraju nije okončano u njihovu korist. Samo bez ikakve potrebe troše vrijeme – rekao je Ilić za “Glas”.
Referendumsko pitanje dobilo je, prema zakonu, podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina onih koji su glasali. Ako su se građani referendumom izjasnili o određenom pitanju, nadležni organ će donijeti odgovarajući akt u roku od šest mjeseci od dana referenduma.
O istom pitanju, bez obzira na rezultat, građani se ne mogu ponovo izjašnjavati referendumom u roku kraćem od šest mjeseci od dana održavanja. Još jedan problem, prema riječima izvora “Glasa”, mogao bi da bude i ovaj put dobijanje podataka iz Centralnog biračkog spiska za koji je zadužen CIK.
Podrška
Organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata od javnog interesa za Republiku Srpsku podržale su odluke i zaključke rukovodstva Srpske. Smatraju da intelektualni i patriotski potencijal Srpske može, u uslovima mira bez upotrebe i prijetnje upotrebom sile, sačuvati Srpsku, predsjednika i imovinu.
– Jedini uslov za to jeste da se obezbijedi najviši stepen nacionalnog jedinstva svih političkih i drugih društvenih subjekata u Republici Srpskoj, Srbiji i svuda gdje živi i radi srpski narod. Oko Republike Srpske sada moramo biti svi ujedinjeni, a politički subjekti neka se nadmeću svojim političkim programima u svemu ostalom – istaknuto je u saopštenju organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.