Prosvjetari, medicinari i novinari i dalje bez dodatne zaštite

Ni nakon skoro godinu dana od kada je Milko Grmuša, pravnik iz Banjaluke, podnio inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, kojom bi vaspitno-obrazovni radnici od vrtića do fakulteta, kao i novinari i zdravstveni radnici, bili zakonski prepoznati kao lica koja obavljaju poslove od javnog značaja i time imali pojačanu krivično-pravnu zaštitu, ništa konkretno nije urađeno.

Grmuša je za “Nezavisne novine” izjavio da je inicijativu podnio još u oktobru prošle godine, ali da do danas nije dobio nikakav odgovor.

“Svaki građanin Republike Srpske ima pravo da Narodnoj skupštini podnese inicijativu za donošenje zakona ili drugih opših akata iz njene nadležnosti. Nakon toga, Kabinet predsjednika Narodne skupštine dostavlja inicijativu zakonodavnom odboru, nadležnom radnom tijelu i Vladi RS na mišljenje”, pojasnio je Grmuša.

Prema njegovim riječima, svi ovi organi dužni su da u roku od tri mjeseca dostave svoje mišljenje, koje se potom, u narednih 90 dana, razmatra kako bi se odlučilo hoće li inicijativa biti uvrštena u dnevni red Narodne skupštine RS.

“Ako se inicijativa nađe na dnevnom redu, ulazi u standardnu zakonodavnu proceduru kao i svaki drugi prijedlog. Ukoliko se to ne desi, podnosilac inicijative mora dobiti odgovor, uključujući i negativan, s obrazloženjem zašto inicijativa nije prihvaćena. U ovom slučaju, ja nisam dobio nikakav odgovor”, istakao je Grmuša.

Dodao je da je jedina povratna informacija koju je dobio od Narodne skupštine bila potvrda o prijemu inicijative.

“Dobio sam samo potvrdu da je moja inicijativa zaprimljena i proslijeđena nadležnim organima na dalje razmatranje. Šta se dalje dešavalo s tim, nemam nikakvu informaciju”, zaključio je Grmuša.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata, ističe za “Nezavisne novine” da još ništa nije urađeno u vezi s tim pitanjem, a nemilih događaja u kojima se dešava da su napadnuti prosvjetni radnici sve je više.

“U mojim pregovorima sa nadležnima to mi je prva tema koju pomenem, tražim od nadležnih ministarstva, kao i od same Vlade Srpske, da se to konačno završi, odnosno da se pooštri kaznena politika, da svaki počinilac tih kaznenih nedjela snosi odgovornost u smislu zatvorske kazne”, kazao je Gnjatić.

“Prosvjetnog radnika ne treba da interesuje da li je to u nadležnosti Ministarstva pravde ili pak Ministarstva prosvjete i kulture, on zna šta je to nastavni plan i program i njemu je bitno da dođe na svoj posao i da ode s posla bezbjedno, a ne da strahuje”, kazao je Gnjatić.

Kako je rekao, neprihvatljivo je da nasilnik koji je nasrnuo na prosvjetnog radnika prođe s tim da plati novčanu kaznu od nekoliko stotina maraka.

“Treba uvesti zatvorska kazna za svakoga ko nasrne na prosvjetnog radnika”, kazao je Gnjatić.

Dodao je da se na svakom koraku prosvjetni radnik osjeća nezaštićenim, jer, kako kaže, praktično su pristali na to da razmišljaju šta će reći roditelj nekog đaka kad dođe u školu, šta će reći na društvenim mrežama.

“Rezultat je to da djeca prestaju da se upisuju na fakultete koji školuju kadrove za prosvjetu. Već se osjeća nedostatak kadrova, u nekim prirodnim naukama prije svega. Zar treba da radiš za mizernu platu i onda da očekuješ kada će neko ući u zbornicu, na čas, na pola časa, da te uhvati za vrat. To je strašno”, kazao je Gnjatić.

Miloš Purković, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, ističe da i ovaj sindikat već odavno ukazuje na to da je neophodno posebno tretirati napad na lica na radnom mjestu.

“Ta inicijativa apsolutno ima našu podršku i volio bih da to dođe u formu zakona i bude primjenjivano”, rekao je Purković za “Nezavisne novine”.

Nezavisne novine

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.