Savjet ministara BiH nije podržao Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH tako da ova institucija BiH nije dobila saglasnost za novo zapošljavanje, koje je neophodno kako bi se nove tehnologije primijenile na izborima 2026. godine.
U CIK-u su u nekoliko navrata apelovali na nadležne da pravilnik bude usvojen te da im hronično nedostaje ljudi i za obavljanje trenutnih poslova, a kamoli za uvođenje novih tehnologija koje zahtijevaju veliki broj radnika, posebno stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.
Međutim, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije bilo sluha, a sami članovi CIK-a koji su prisustvovali toj sjednici rekli su da je pravilnik praktično odbijen bez bilo kakve rasprave uz poneki komentar u smjeru da “zapošljavaju ljude po ugovoru o djelu”.
“Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.
Jedan od prijedloga CIK-a koji je iznio Suad Arnautović, član CIK-a, jeste i da se ide sa inicijativom prema “onom koje je i uveo dodatne obaveze CIK-u”, a misli se na visokog predstavnika.
Njegovim intervencijama CIK-u su dodijeljene nove nadležnosti poput novih tehnologija, ali i imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
Zanimljivo, sve što je visoki predstavnik nametao u posljednje vrijeme bilo je isključivo po zahtjevima CIK-a.
“Treba da interveniše i on to može da izbriše odmah, dio rečenice ‘uz prethodnu saglasnost'”, rekao je Arnautović.
Inače, ta prethodna saglasnost odnosi se na Savjet ministara BiH, koji po sadašnjem zakonu daje saglasnost na pravilnik koji predloži CIK. U CIK-u smatraju da su oni nezavisna institucija kao DERK, RAK, Glavna služba za reviziju, i da im ne treba ničija saglasnost za takve stvari.
Trenutno je u CIK-u zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još tolikog broja radnika, s tim da i u samom CIK-u kažu da to ne mora biti odmah i da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna. Ilustrujući kakva je situacija u CIK-u, Irena Hadžiabdić, član CIK-a, rekla je da je Pravni odjel, koji ima pet zaposlenih, za prošle izbore imao 3.000 žalbi te da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.
“Ovdje se očigledno stvara situacija da se ovoj instituciji onemogući rad i to su moji dojmovi”, rekla je Hadžiabdićeva.
I Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, rekla je da je odnos Savjeta ministara BiH neprihvatljiv i da je jasno da se pokušava onemogućiti rad CIK-a.
“Ogorčena sam i očekujem reakciju Parlamentarne skupštine BiH. Mi suštinsku reformu trebamo proći sa pet ljudi u pravnom sektoru”, rekla je Bjelica Prutina.
Iz rasprave na sjednici CIK-a moglo se zaključiti da će nove tehnologije na izborima 2026. godine biti vrlo teško uvesti bez dodatnog zapošljavanja te da će najveći problem biti sa IT sektorom. Kako je istaknuto, za uvođenje novih tehnologija neophodno je ispuniti tri preduslova, a to su novac, skladište i inženjeri. Dva od tri su već ispunjena, novac je obezbijeđen, a postupak nabavke skladišta za nove tehnologije je otpočeo, međutim pitanje je gdje naći i zaposliti inženjere.
“Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je Arnautović.
Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.