Njemački mediji danima bruje o “istorijskoj hladnoći” i “arktičkoj zimi” koja bi trebalo da pogodi Evropu 2025/26. godine.
Ipak, stručnjaci iz DWD-a i ARD-a poručuju da su takve prognoze neosnovane i da je u oktobru nemoguće znati kakva nas zima čeka.
Njemački mediji ovih dana preplavljeni su izvještajima o navodno “ekstremnoj zimi” koja bi, prema najavama, mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine. U nekim člancima spominju se slike zatrpanih ulica i “najteže zime u istoriji”, ali meteorolozi upozoravaju, ovakve prognoze su potpuno neosnovane kada se govori o evropskim zemljama.
Skoro svake godine pojavljuju se slične priče, nekad o “paklenom letu”, a nekad o “najhladnijoj zimi ikada”. Takvi tekstovi, kako objašnjava Dojče vele, uglavnom služe za privlačenje pažnje.
Slabi polarni vrtlog i lažne veze sa “arktičkom zimom”
Izvor nagađanja o “ekstremnoj zimi” bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lotar Bok potvrđuje da bi polarni vrtlog naredne zime mogao biti nešto slabiji, ali dodaje da to ne mora značiti da će uslijediti ledena sezona.
Slab vrtlog ne zadržava hladan vazduh iznad Arktika, pa se on ponekad “prelije” ka Evropi. Ipak, Martin Gad iz meteorološkog centra ARD kaže da nije dokazana direktna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, slab vrtlog obično znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije.
Prognoza za zimu 2025/26 – čista spekulacija
Prema stručnjacima, pouzdane prognoze zavise od brojnih faktora, od temperature okeana i morskih struja do opštih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Švanke jasno kaže: “Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.”
Slično mišljenje dijeli i Bok iz DWD-a, koji navodi da je o takvoj zimi “nemoguće ozbiljno govoriti u oktobru”. Najranije se početkom godine može analizirati kretanje vazdušnih masa i na osnovu toga procijeniti tendencije, ali ne i dati sigurna predviđanja.
Pouzdanost vremenskih prognoza
Meteorolozi upozoravaju da je vremenska prognoza pouzdana najviše do deset dana unaprijed. Tri dana se mogu predvidjeti relativno precizno, ali što je period duži, tačnost naglo opada. Bok kaže da su očekivanja javnosti prevelika: “Mislimo da možemo predvideti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.”
Ekstremne zime, rijetka pojava
Zime koje ostaju upamćene po ekstremnoj hladnoći statistički se događaju otprilike jednom u sto godina. Takva je bila zima 1962/63, najhladnija u 20. vijeku, kada su mnoge rijeke i jezera u Njemačkoj potpuno zaledile. Hoće li se nešto slično ponoviti 2025/26? Prema stručnjacima, vjerovatnoća je vrlo mala.
Zaključak je da o zimi može da se priča tek kad joj se približimo i da prognoze koje najavljuju događaje 10 dana unapred uglavnom su nepozudane. Kako i Republički hidrometeorološki zavod često naglašava u prognozi za 30 dana, da se obavezno gleda prognoza za naredna dva dana, a da je sve ostalo podložno promjenama.
DW/Mondo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.