Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu u kojem je podnosilac zahtjeva Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija (“Službeni glasnik RS” broj 45/25).
Takođe je tražio da Ustavni sud donese i privremenu mjeru.
Odlukom o privremenoj mjeri privremeno se stavlja van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija (“Službeni glasnik RS” broj 45/25) usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. maja 2025. godine.
Obrazloženje
Ustavni sud je u obrazloženju, između ostalog, istakao da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka/organizacija ukazuje na argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz Srpske.
Ustavni sud je takođe smatrao relevantnom i činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku budžetske godine, kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava, navodi se saopštenju sa sjednice Ustavnog suda BiH.
Nedonošenje privremene mjere bi, u slučaju da zahtjev podnosioca naknadno bude usvojen, dovelo do situacije u kojoj se ta sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu te bi njihova isplata bila onemogućena.
Dodatno, zbog iste okolnosti, postoji realna mogućnost da sredstva za javno finansiranje političkih subjekata uopće ne budu planirana u budžetu RS za 2026. godinu.
Dugotrajne posljedice
Time bi važenje spornog zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđenog nivoa finansiranja u godini održavanja općih izbora.
U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio da se naredne godine, odnosno u oktobru 2026. godine održavaju opšti izbori i da će prije raspisivanja izbora političke stranke i nezavisni kandidati morati preduzimati aktivnosti pripreme za izbore.
Ta okolnost dodatno naglašava neposredne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog zakona za političke stranke.
Cijeneći iznesene argumente podnosioca zahtjeva, Ustavni sud je smatrao da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenog zakona prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice.
Ustavni sud BiH podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.
Fena
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.