Hrvatska je odlukom da po hitnoj proceduri i kroz leks specijalis usvoji zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji isključivo i nedvosmisleno targetira lokaciju Trgovska gora, pokazala da je sve davno isplanirano.
Izjavio je to prvi čovjek Udruženja „Grin tim“ iz Novog Grada Mario Crnković koji je i član domaćeg Ekspertskog tima za borbu protiv namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH, odlaže radiaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane (NE) „Krško, ali i druge opasne otpade sa teritorije cijele države.
– To je jasan politički signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno, inkluzivno i u skladu sa međunarodnim obavezama koje uređuju prekogranične uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Gurati radioaktivni i drugi opasni otpad na granicu nije odgovorno, nije dobrosusjedski i nije civilizacijski. Iz tog razloga, zajednička obaveza je da se svim resursima, korišćenjem zakonski dozvoljenih sredstava, brani pravo na život i zdravu životnu sredinu – naglasio je Crnković.
Iz udruženja podsjećaju da je još od 1997. do 1999. godine, od četiri moguće lokacije, političkom odlukom u Saboru odlučeno da je granično područje sa BiH jedina lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada.
Čak je i sam izbor pomenute četiri lokacije, Psunj, Papuk, Moslavačka i Trgovska gora, bilo opravdano propitivati, ali je politika rekla svoje, kako 1999. godine, tako i 2025. godine.
– Namjerno ili slučajno, javnost u Hrvatskoj nije upoznata sa činjenicom da je BiH usvojila gotovo deset rezolucija i deklaracija na lokalnim nivoima, upravo tamo gdje se nalazi primarno pogođeno stanovništvo. Ostala je tišina i na činjenicu da su Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ, Bosanski Petrovac, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica i Gradiška upućivali dopise Saboru i donosiocima odluka u Hrvatskoj sa molbom da se ne ide u realizaciju pogubne ideje. Zanemarene su i inicijative za zajednička ili sinhronizovana istraživanja, kao i pozivi na institucionalnu saradnju. Umjesto dijaloga, BiH su uskraćivane informacije od suštinskog značaja za razumijevanje obima, prirode i dugoročnih posljedica planiranog projekta – rekao je Crnković.
Posebno je naglasio da zabrinjava činjenica da su stavovi građana, koji će biti najizloženiji potencijalnim rizicima, zanemareni na krajnje grub način.
– Lokalno stanovništvo sa obje strane Une nije imalo stvarnu mogućnost da učestvuje u odlučivanju ni bude pravovremeno i potpuno informisano. Time su povrijeđena osnovna načela javnog učešća, transparentnosti i prava na zdravu životnu sredinu, koja nisu samo politička ili proceduralna pitanja, već temeljna ljudska prava – istakao je.
BiH, naglašava, nije imala ekonomske ni energetske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike zarad tuđih benefita.
– Vjerujemo da u Republici Hrvatskoj postoji snaga i odgovornost da se preispitaju odluke koje se donose iza zatvorenih vrata, pod uticajem pojedinaca vođenih uskim i ličnim interesima, a koje se potom saborskim poslanicima i javnosti predstavljaju kao nužnost – naveo je Crnković u izjavi koja je poslata i medijima u Hrvatskoj, uz opasku da su odgovorni i dobrosusjedski odnosi potrebni i BiH i Hrvatskoj.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.