Ulični ratovi u drugom, po veličini, gradu Francuske mogao bi da izazove tektonske poremećaje: “Zapušteni smo, zaboravljeni, a za sve je kriv Pariz!”
Nasilje povezano sa trgovinom drogom u socijalnom stambenom kompleksu pored sjedišta telekomunikacijskog diva “Orange” u Marseju natjeralo je kompaniju da zatvori svoja prepoznatljiva tamnozelena vrata i pošalje hiljade zaposlenih da rade od kuće, piše Politicko.
Zastoj u radu jedne od najpoznatijih firmi u gradu, po kojoj ime nosi i kultni nogometni stadion, postao je simbol kako sve veća nesigurnost i narko-trgovina mijenjaju političku dinamiku uoči lokalnih izbora.
Bezbjednost glavna briga birača
Prema nedavnim anketama, pitanje sigurnosti je postalo tema broj jedan među biračima. Kandidati svih političkih stranaka sada u centar kampanje stavljaju borbu protiv kriminala i trgovine drogom.
– Sigurnost je danas najvažnija tema. Ljudi mi sve češće govore da zbog straha više ne odlaze u središte grada – rekla je kandidatkinja centra i desnice Martine Vasal.
Izbori u Marseju privlače posebnu pažnju nacionalnih stranaka jer se u ovom gradu vide trendovi koji bi mogli obilježiti političke bitke u Francuskoj pred predsjedničke izbore 2027. godine.
Grad podijeljen i napet
Marsej je u mnogočemu slika Francuske u malom, grad dubokih društvenih razlika, složene demografije i snažnih političkih tenzija.
Multikulturalne i siromašne četvrti, koje tradicionalno podržavaju ljevicu, sudaraju se sa konzervativnim predgrađima gdje jača krajnja desnica. Politički centar, kao i u ostatku zemlje, vidljivo slabi.
Aktuelni gradonačelnik Benoa Pejan i dalje je blagi favorit, dok ga Frank Alisio, kandidat krajnje desnice, ozbiljno prati. Oba kandidata prema anketama imaju oko 30% podrške birača.
Bande siju strah, ljudi šute
U centru kampanje su problemi koji decenijama određuju identitet Marseja: raširena trgovina drogom, dugotrajno siromaštvo i neiskorišteni potencijali mladog, sunčanog grada na Mediteranu.
Stanovnici osjećaju zapostavljenost i nepovjerenje prema Parizu.
– Pariz se prema Marseju ponaša gotovo kao prema koloniji. Dolaze, daju obećanja, ali bez ikakve garancije da će se ona ikada ispuniti – kaže Alisio.
Nasilje povezano s narkotrgovinom ponovo je snažno odjeknulo u novembru, nakon ubistva 20-godišnjeg Medhija Kesacija. Njegov brat Amin Kesaci postao je poznati lokalni aktivista protiv trgovine drogom, nakon što je polubrat ubijen prije nekoliko godina.
Reakcije vlasti i kritike
Predsjednik Emanuel Makron i ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa posjetili su Marsej, najavljujući pooštrenu borbu protiv kriminala i narkotrgovine.
Međutim, mnogi stanovnici i aktivisti upozoravaju da se time rješavaju samo posljedice, a ne uzroci problema.
– Sama represija nije djelotvorna. Da jeste, trgovina drogom se ne bi ovako proširila – kaže Kauter Ben Mohamed, bivša socijalna radnica i aktivistkinja.
Grad postaje opasan za život
Bezbjednosnim problemima pridružuju se loši stambeni uslovi. Mnogi građani žive u zapuštenim, često opasnim zgradama. Mahbubi Tir, mladić koji je prošle godine teško povrijeđen u napadu zbog svađe oko parkiranja, kaže da se u sopstvenom gradu više ne osjeća sigurno.
– Skoro sam izgubio život i tada sam shvatio koliko je grad zakazao – rekao je Tir, koji se još uvijek oporavlja.
Kandidati nude različita rješenja
Četvoro glavnih kandidata za gradonačelnika slaže se oko dijagnoze problema: kriminal je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja, nezaposlenosti i slabih javnih usluga. Ipak, nude različite odgovore:
Pejan: socijalne mjere, besplatni obroci za učenike i jačanje policije u zajednici.
Alisio i Vasal: nadzor, opremanje policije i strože sigurnosne mjere.
Ljevičarski kandidat Sebastijen Delogu: borba protiv siromaštva, stanogradnja i jačanje javnog zdravstva.
Bez obzira ko pobijedi, lokalna vlast ima ograničene mogućnosti: ključne odluke o policiji i kaznenom sistemu donose se u Parizu, što znači da će sudbina Marseja u velikoj mjeri zavisiti od nacionalne politike.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.