Kanadska kompanija “Terra Balcanica Resources”, čije se akcije kotiraju na berzama u Kanadi, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je da je na lokalitetu Brezani, u istočnoj Bosni i Hercegovini, otkrila nove slojeve koji sadrže zlato, i to na dubini od svega šest metara.
Najnovijim pronalaskom poznato rudno područje je prošireno za oko 170 metara.
Na dubini od 12 metara pronađeno je 0,43 grama zlata po toni stijene. Da nije riječ o izolovanom nalazištu koje pokazuje da se zlato nalazi relativno blizu površine, potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale, prenosi Poslovni dnevnik.
Istraživači su zlato otkrili na više lokacija duž iste linije sjever–jug, u zoni dužoj od 850 metara, koja još uvijek nije detaljno istražena. Zbog toga u kompaniji, koja ima 90% udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju i dodatna otkrića u Brezanima.
Plitko i u više slojeva
Lokalitet Brezani se nalazi oko 8,4 kilometra južno od rudnika kompanije Mineco Ltd. Sase, koja godišnje proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata.
Prema objašnjenju iz Terre Balcanica, zlatna mineralizacija na ovom lokalitetu nalazi se u stijenama koje su prirodno izmijenjene toplotnim i hemijskim procesima.
Jedna od bušotina otkrila je više slojeva stijena koje sadrže zlato i druge metale, naročito u zonama gdje se različite vrste stijena spajaju.
Srebro blizu površine
Najviše srebra pronađeno je u obliku sitnih pukotina i kamenih komadića povezanih mineralima. Jedna od bušotina pokazala je vrijednosti i do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od samo šest metara. Sve ukazuje da se vrijedni metali nalaze relativno plitko i u više slojeva.
Otkriće koje ne iznenađuje
Osim Brezana, i lokalitet Čumavići pokazao je veliki potencijal.
Tokom treće faze istraživanja otkrivene su tri zone bogate metalima: Joseva, Čumavići Crest i vodeći sistem Čumavići Ridge.
Na ovim lokacijama do sada su pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, a minerali se pojavljuju u pukotinama stijena i u malim žilama kvarca i kalcita.
Ove pukotine izlaze na površinu, a minerali su ponekad vidljivi i golim okom.
Ovakva nalazišta, međutim, nisu iznenađenje. Rudarenje u istočnom dijelu Bosne postoji još od antičkog perioda, kada su Rimljani eksploatisali olovo, srebro i gvožđe.
U to doba naselje Domavija bilo je sjedište objedinjene rudarske oblasti Panonije i Dalmacije, koja se prostirala na području tadašnje Argentarije (šire područje današnje Srebrenice).
Zahvaljujući bogatim nalazištima rude srebra, taj kraj je bio predmet interesovanja i osvajanja Rimljana.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.