Svake godine 13. februara obilježava se Svjetski dan radija, dan posvećen mediju koji je preživio tehnološke revolucije, promjene navika publike i bezbroj „prognoza“ o vlastitom nestanku.
Radio je, uprkos svemu, ostao tu. U autima, kuhinjama, redakcijama i slušalicama ljudi koji vole informaciju bez filtera i glas koji stiže direktno do njih.
Ovaj datum proglasila je UNESCO kako bi se istakla važnost radija kao jednog od najdostupnijih medija na svijetu. Radio je često prvi izvor informacija u kriznim situacijama, ali i prostor za muziku, debate, lokalne priče i svakodnevni humor koji publiku drži budnom i informisanom.
Od Marconija do digitalnog streama
Razvoj radija počinje još početkom 20. vijeka, kada je italijanski inovator Guglielmo Marconi eksperimentisao sa bežičnim signalima i postavio temelje modernog emitovanja. Od tada do danas radio je prešao put od šuštavih prijemnika i antena na krovovima do aplikacija i online platformi koje omogućavaju slušanje bilo gdje na planeti.
Zašto radio i dalje opstaje?
Zato što je brz, jednostavan i neposredan. Nema komplikovanih algoritama između govornika i slušaoca. Dovoljni su glas, ideja i publika spremna da sluša. Radio je često najbliži lokalnoj zajednici, reaguje brzo i donosi informacije bez velikog produkcijskog cirkusa.
Medij koji spaja ljude
Bilo da je riječ o jutarnjim emisijama, hitovima iz prošlih decenija ili ozbiljnim vijestima, radio ima sposobnost da poveže ljude kroz zajedničko iskustvo slušanja. U vremenu kada pažnju razbijaju ekrani i notifikacije, radio ostaje podsjetnik da je nekad dovoljno samo uključiti frekvenciju i pustiti glas da priča priču.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.