Iako Republika Srpska ima moderan i u praksi primjenjiv Zakon o zaštiti potrošača, on ne može biti brana opštem rastu cijena koji diktiraju drugi propisi i tržišne okolnosti.
Dok zakon nudi rješenja za onlajn kupovinu i trikove sa sniženjima, potrošači se i dalje suočavaju sa niskim kaznama za trgovce i diktatom cijena komunalnih preduzeća.
Bolja zaštita nego u Federaciji BiH
Vinka Gvozdenović, stručni saradnik u Ministarstvu trgovine i turizma, istakla je da novi Zakon o zaštiti potrošača u Srpskoj, donesen prošle godine, u potpunosti štiti građane.
Prema njenim riječima, zakon je moderan, posebno u segmentu onlajn trgovine, i značajno bolji od zastarjelog zakona na nivou BiH iz 2006. godine.
Zašto zakon ne može da zaustavi poskupljenja?
Gvozdenovićeva pojašnjava da su cijene u Srpskoj regulisane Zakonom o regulisanju cijena iz 2009. godine, te da Zakon o zaštiti potrošača služi za zaštitu od nedostataka na robi ili usluzi, a ne kao regulator tržišne cijene.
– Ono što potrošač može uraditi kroz ovaj zakon jeste da raskine ugovor ako mu nova cijena ne odgovara. Pružaoci usluga su prošlog mjeseca povećavali cijene, čime su otvorili tu mogućnost svakom korisniku koji nije zadovoljan – naglasila je ona.
Problem monopolista i niske kazne za markete
Pravnik Milko Grmuša (Milko Grmuša) upozorava da su u praksi najveći problem javni subjekti i komunalna preduzeća koja drže monopol. Za razliku od trgovaca, kod kojih kupac može jednostavno prestati da dolazi, kod vode ili struje nema izbora.
Grmuša smatra i da su kazne za velike markete od 3.000 KM „objektivno niske“:
– Marketi za par dana naprave toliku zaradu da im se isplati platiti kaznu i nastaviti po starom.
Komisije za reklamacije i dalje nedostaju
Dušan Srdić iz Udruženja potrošača „Reakcija“ ističe da 60 odsto prigovora stiže zbog komunalnih usluga i telekomunikacija. Iako je obavezno formiranje komisija za reklamacije, mnoga preduzeća u Republici Srpskoj to izbjegavaju.
On izdvaja Prijedor i Laktaše kao primjere efikasnosti, dok Banjaluka i dalje zaostaje, što otežava potrošačima da utiču na konačne cijene.
Zaštita od prevara tokom „Crnog petka“
Kao jednu od ključnih novina, Gvozdenovićeva navodi borbu protiv lažnih sniženja.
Trgovci su sada obavezni da prikažu najnižu cijenu koja je važila u posljednjih 30 dana, kako bi se spriječilo vještačko podizanje cijena pred velike rasprodaje, što je ranije bila česta praksa u Republici Srpskoj.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.