Uprkos pokušaju države da novom regulacijom obuzda divljanje cijena goriva uzrokovano sukobima na Bliskom istoku, mjere za sada ne daju nikakve rezultate, a vozači se suočavaju sa rekordnim iznosima na totemima benzinskih pumpi.
Nova regulacija cijena goriva u Njemačkoj, uvedena kako bi se ublažio udar poskupljenja potaknut ratom na Bliskom istoku, zasad ne daje rezultate.
Iako benzinske pumpe smiju povećati cijene samo jednom dnevno, praksa pokazuje da gorivo i dalje poskupljuje, piše Tagesschau.
Cijene rastu tačno u podne
Prema novoj mjeri, cijene goriva mogu rasti samo jednom dnevno, u podne, dok nakon toga tokom dana smiju samo padati.
Cilj je bio spriječiti nagle i česte skokove cijena, ali stvarnost je drugačija. Na jednoj benzinskoj pumpi u okolini Štutgarta, cijena dizela dostigla je 2,43 evra po litri.
Uprkos visokoj cijeni, vozači i dalje dolaze, dijelom i zbog straha da bi gorivo moglo dodatno poskupjeti.
– Nije postalo jeftinije, nego skuplje – kaže Monika Trik.
Ramona Konrad dodaje kako stalno pokušava procijeniti kada je najbolje vrijeme za točenje, ali često dolazi “na sreću”.
Trgovci ogorčeni: Mjera je potpuni promašaj
Vlasnici benzinskih pumpi otvoreno kritikuju novu regulaciju. Dithelm Jaspers, koji upravlja sa nekoliko stanica u okolini Štutgarta, smatra da pravilo nema smisla.
– Prije su cijene išle malo gore pa dole. Sada idu gore i više se ne spuštaju toliko – kaže Jaspers, dodajući da se radi o “laganom, ali stalnom rastu cijena”.
Ističe i da vlasnici stanica nemaju kontrolu nad cijenama jer ih određuju naftne kompanije, dok se nezadovoljstvo kupaca slijeva upravo na njih. Slična iskustva ima i Tomas Cens, vlasnik nezavisne benzinske pumpe kod Karlsruea.
On cijene mora postavljati unaprijed, bez jasnog uvida u poteze konkurencije.
– Nemam nikakav oslonac, ne znam što će drugi učiniti – kaže Cens.
Zbog toga često podiže cijene za osam do deset centi, a potom ih eventualno smanjuje.
ADAC: Umjesto malih korekcija, dobili smo velike skokove
Njemački automobilski klub ADAC potvrdio je da mjera nije zaustavila rast cijena. Analiza pokazuje da su cijene goriva kontinuirano rasle i nakon uvođenja ograničenja.
– Ako naftnim kompanijama dopustite samo jedno povećanje dnevno, one ga jednostavno povećaju više i uračunaju dodatni rizik – poručuju iz ADAC-a.
Drugim riječima, umjesto češćih manjih korekcija, sada dolazi do rjeđih, ali većih poskupljenja.
Zbog slabog efekta otvorena je rasprava o dodatnim državnim intervencijama. Među prijedlozima su smanjenje poreza na gorivo, ograničavanje cijena ili uvođenje posebnih poreza na vanrednu dobit energetskih kompanija.
Stav ekonomista: Pustite tržište da diše
Dio trgovaca podržava poreska rasterećenja, dok su skeptični prema administrativnom ograničavanju cijena. S druge strane, ekonomisti upozoravaju da bi dodatna regulacija mogla imati ograničen učinak.
– Važno je pustiti da cijene odražavaju stvarno stanje, jer to dovodi do smanjenja potrošnje koje je nužno – ističe ekonomista Lars Feld sa Univerziteta u Frajburgu.
Rat i dalje diktira situaciju na tržištu
Iako su najave primirja na Bliskom istoku dovele do pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, to se još ne vidi na benzinskim pumpama.
Cijene goriva i dalje rastu, a stručnjaci procjenjuju da će trebati vremena da se eventualni pad prelije na potrošače.
– Bio bih zadovoljan kada bismo to osjetili u okviru sedam dana, ali realnije je očekivati efekat tek do kraja dvonedjeljnog primirja – kaže Feld.
Hoće li cijene pasti na nivoe prije sukoba, zavisiće od toga hoće li se situacija dugoročno stabilizovati.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

