Finansijsko-obavještajno odjeljenje Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) tokom prošle godine analiziralo je 1.263 sumnjive transakcije ukupne vrijednosti 298,14 miliona KM.
Iako brojke djeluju šokantno, ekonomisti upozoravaju da to predstavlja tek mali dio ukupnog prometa u bankarskom sektoru.
Banke prve na liniji odbrane
Kao i prethodnih godina, banke su ostale ključni izvor informacija zbog svoje dominantne uloge u finansijskom sektoru. Od ukupnog broja prijava, banke su dostavile 660 obavještenja o transakcijama vrijednim 267,77 miliona KM.
Ostatak prijava (601) stigao je od drugih obveznika, među kojima su najaktivniji bili notari, sa ukupnim iznosom od 30,08 miliona KM.
Dva slučaja, „teška“ oko 288.000 KM, okarakterisana su kao sumnjiva po procjeni samih analitičara SIPA-e.
Šta kaže analiza: Koliko je zaista nelegalnog novca?
Detaljna provjera podataka pokazala je da svaka prijava ne znači nužno i krivično djelo. Prema izvještaju za 2025. godinu:
- 62,73% slučajeva: Sumnja je potvrđena (najčešće kršenje zakona o porezima i devizni prekršaji).
- 37,04% slučajeva: Sumnja je otklonjena nakon provjere dokumentacije.
- 0,23% slučajeva: Predmeti su i dalje „u radu“.
U poređenju sa 2024. godinom, zabilježen je blagi pad i broja prijava (sa 1.279 na 1.263) i njihove ukupne vrijednosti, koja je manja za oko 50.000 KM.
Ekonomisti: Problem je novac koji ne ulazi u banke
Ekonomista Marko Đogo (Marko Đogo) ističe za Glas Srpske da iznos od 300 miliona maraka, iako zvuči enormno, čini tek mali procenat u moru transakcija koje se mjere desetinama milijardi maraka.
– Masa je slučajeva gdje ljudi, na primjer, prodaju stan i drže novac kod kuće, pa ga nakon godinu dana žele uplatiti u banku. To se automatski označava kao sumnjivo, iako je novac legalan – pojašnjava Đogo.
On upozorava na drugi, opasniji trend:
– Strahujem da kod nas mnogo veći iznos novca stečenog kriminalom zapravo nikada i ne prođe kroz bankarski sistem, jer su oni koji ga posjeduju svjesni da bi tamo bili primijećeni – zaključio je Đogo.
Ko ima obavezu prijavljivanja?
Prema zakonskim rješenjima preuzetim iz Evropske unije (EU), svi obveznici u finansijskom i nefinansijskom sektoru dužni su prijaviti:
- Sve sumnjive transakcije i klijente bez obzira na iznos.
- Gotovinske transakcije od 30.000 KM i više.
- Transakcije sa licima iz visokorizičnih zemalja.
- Notari i advokati su obavezni prijaviti ugovore o nekretninama, pozajmicama i prenosu imovine ako iznos prelazi prag od 30.000 maraka.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.