Izvoz električne energije iz BiH u EU značajno je pogođen nakon što su na snagu početkom godine stupile nove odredbe EU o novom porezu na emisiju karbona, koji se sprovodi u sklopu sistema CBAM, pišu Nezavisne novine.
Smanjena konkurentnost BiH
Kako je istaknuto u netom objavljenom kvartalnom izvještaju Energetske zajednice, zbog značajnog učešća električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, primarno ugljena, ukupna cijena po megavatu izvezene energije znatno je povećana. Kako je naglašeno, cijena po megavat-času energije proizvedene u BiH koja se izvozi u EU iznosi 86,5 evra, što značajno utiče na smanjenje konkurentnosti zemlje, najvećeg izvoznika električne energije sa zapadnog Balkana u EU.
Prema tabelama objavljenim u izvještaju, upravo je BiH najteže pogođena novim evropskim mjerama. Ukupni indeks BiH iznosi 1,14, iza BiH je Srbija s indeksom otprilike jedan, a iza su Ukrajina i Crna Gora, koje imaju indeks oko 0,9, saznaju Nezavisne.
Najveći dobitnik novog sistema u EU, prema navodima iz izvještaja, je Albanija, čija proizvodnja električne energije isključivo dolazi iz obnovljivih izvora, primarno hidroenergije, zbog čega ova zemlja plaća nula evra poreza na energiju dobijenu iz ugljena.
Albanija profitirala
Inače, kad je u pitanju Albanija, u izvještaju je ukazano na sumnjivu praksu iako niko nije direktno optužen za eventualne nepravilnosti. Naime, istaknuto je da se značajno povećao izvoz struje iz Albanije u Grčku, a da se pritom nije promijenio uobičajeni tok električne energije preko Crne Gore i BiH dalje prema Hrvatskoj i Italiji. Indirektno se ukazuje na moguće zloupotrebe sistema CBAM na način da se prljava energija zemalja s izrazitim učešćem karbona u izvozu “očisti” tako što se energija iz različitih izvora “pomiješa” kroz distribucionu mrežu.
“Ovo odstupanje smanjuje predvidivost prekograničnih tokova za operatere prenosnih sistema (TSO) i povećava rizik od neplaniranih ili kružnih tokova. Takođe može dovesti do manje efikasnog korištenja prenosnih kapaciteta i dodatnih izazova u održavanju ravnoteže i sigurnosti sistema. Ako se nastavi, ovi efekti bi mogli povećati troškove rada sistema i, na kraju, odraziti se kroz više mrežne tarife kako u državama članicama EU, tako i u ugovornim stranama na zapadnom Balkanu”, naglašeno je.
Iako je BiH, kako je navedeno, značajno povećala proizvodnju struje iz obnovljivih izvora za dodatnih 0,64 teravat-časova, to nije bilo dovoljno da nadoknadi probleme koji su nastali primjenom CBAM-a.
Pojašnjenja radi, EU je već nekoliko godina najavljivala da će se ovaj sistem početi koristiti, a prije tri godine zvanično je krenuo u rad, s tim da su evidencije za naplate krenule od početka godine. Od februara naredne godine počeće naplaćivanje sertifikata za proizvode u ovog godini, s tim da su uvoznici u EU već sada suočeni s povećanim troškovima.
Energija proizvedena iz ugljena skupa
Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Srpske”, upozorava da će cijene izvoza električne energije nastaviti rasti ako se uskoro ne donesu adekvatne mjere.
“Suština je u tome da električna energija proizvedena iz uglja nosi visok ugljenični trošak, koji se sada ugrađuje u cijenu prilikom izvoza u EU. Kao posljedica toga kupci na regionalnim berzama, poput srpske berze električne energije, već nude niže cijene. U prvom kvartalu zabilježeno je da su cijene bile približno 28 evra po megavat-satu niže u odnosu na period prije početka primjene ovog mehanizma, upravo zbog očekivanih dodatnih troškova emisija prilikom izvoza u EU. To direktno smanjuje izvozni potencijal i prihode elektroprivreda, posebno onih koje se oslanjaju na proizvodnju iz termoelektrana. U određenim slučajevima izvozne cijene mogu pasti i ispod cijena po kojima se električna energija prodaje domaćoj privredi, koje se kreću oko 75 evra po megavat-satu”, rekao je on za “Nezavisne”.
Prema njegovom mišljenju, strukturno rješenje podrazumijeva usvajanje ključnih zakona na nivou BiH, prije svega zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, koji je već godinama u proceduri. Time bi se, kako kaže, omogućilo formiranje domaće berze električne energije i veći dio energije bi se mogao plasirati unutar BiH, umjesto izvoza pod nepovoljnim uslovima.
Povećanje udjela zelene energije
Petrović ističe da je dugoročno rješenje što je moguće veći udio zelene energije u proizvodnoj mreži.
“EU očekuje potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, uključujući gašenje termoelektrana. Do tada će njihov rad ostati važan za stabilnost sistema, ali uz rast troškova proizvodnje zbog nameta na emisije. Zbog toga će cijena električne energije rasti kako se ovi mehanizmi budu u potpunosti primjenjivali. Ključni odgovor je ubrzano ulaganje u obnovljive izvore energije, poput solarnih i vjetroelektrana, kako bi se smanjila zavisnost od uglja, očuvala energetska stabilnost i dugoročno obezbijedila energetska nezavisnost”, rekao je on, uz napomenu da ERS i Vlada RS ulažu značajne napore da se to i ostvari.
Petrović ukazuje i na još jedan bitan segment, odnosno formiranje tijela u BiH koje bi obavljalo ulogu oporezivanja energije proizvedene iz fosilnih goriva. Tada bi svi porezi ostajali u BiH, a novac bi mogao biti usmjeravan u razvojne projekte.
Dobra vijest za BiH je da su zbog velike količine energije koja se transportuje kroz njenu distributivnu mrežu povećani prihodi na osnovu tranzita.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.