U Bosni i Hercegovini su trenutno otvorena čak 452 krivična predmeta protiv sudija i tužilaca, koji se nalaze u fazi istrage ili provjere, što praktično znači da je pod lupom istražnih organa skoro trećina od ukupno 1.400 nosilaca pravosudnih funkcija.
Naslovi o hapšenjima, istragama i procesima unutar pravosudnog sistema postali su svakodnevica na domaćoj sceni.
Među zvučnijim slučajevima iz proteklog perioda izdvajaju se hapšenje kantonalnog tužioca Meha Bradića prilikom primanja obilježenih novčanica, kao i nepravosnažna presuda sutkinji Katici Jozak-Mađar zbog nezakonitog zapošljavanja.
Podaci Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) jasno pokazuju da ovi primjeri više nisu izuzeci.
Do sada je u 82 slučaja donesena naredba o neprovođenju istrage, dok su u dva predmeta podignute zvanične optužnice. Inače, VSTS je krovna institucija nadležna za imenovanje, disciplinsko kažnjavanje i razrješenje svih sudija i tužilaca u BiH.
Bogunić: Građani prijavljuju nezakonitosti, pravosuđe pokazuje funkcionalnost
Predsjednik VSTS-a Sanin Bogunić ocijenio je da ovako veliki broj istraga, iako se u najvećoj mjeri radi o anonimnim prijavama, pokazuje da građani ipak imaju određeni nivo povjerenja i prijavljuju potencijalne nezakonitosti u pravosuđu.
– Broj istraga pokazuje da, iako se u najvećem broju radi o anonimnim prijavama, građani vjeruju pravosuđu i prijavljuju potencijalne nezakonitosti.
S druge strane, bh. pravosuđe pokazuje svoju funkcionalnost i disciplinski, a gdje postoje dokazi i krivično procesuira nosioce najviših pravosudnih funkcija kada prekrše zakon – izjavio je Bogunić, prenosi Avaz.
Murtezić: Prijave kao sredstvo pritiska i pitanje prioriteta
Profesor prava i član Upravnog odbora Evropske akademije prava Arben Murtezić smatra da je riječ o izuzetno velikom broju predmeta, ali istovremeno upozorava na drugu stranu medalje – dio prijava se svjesno koristi kao sredstvo pritiska na rad pravosuđa.
Prema njegovim riječima, već dugo postoji dilema da li ovim predmetima treba dati apsolutni prioritet ili ih tretirati jednako kao i sve ostale slučajeve kako se ne bi narušio princip jednakosti pred sudom.
– Efikasan rad u ovakvim slučajevima od velikog je javnog interesa i VSTS potpuno opravdano insistira na tome. Važno je pokazati da pravosudni sistem ne bježi od utvrđivanja odgovornosti u vlastitim redovima – istakao je Murtezić, dodajući da svako nepotrebno odgađanje donošenja odluka dodatno podriva povjerenje javnosti u kompletan sistem.
Evropska komisija upozorava na ozbiljnu stagnaciju
Nasuprot stavovima iz VSTS-a o povjerenju građana, nezavisne analize i međunarodni izvještaji daju znatno drugačiju sliku.
U izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu naglašeno je da se pravosuđe u BiH nalazi u stanju ozbiljne stagnacije, uz konstantne političke pritiske na njegovu nezavisnost.
Kao hronični problem apostrofiran je neuspjeh u procesuiranju korupcije na visokom nivou. Evropska komisija je posebno upozorila da nedonošenje novog zakona o VSTS-u, kao i neadekvatna disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, predstavljaju jednu od ključnih prepreka na putu BiH ka Evropskoj uniji.
Gdje ima najviše predmeta: Prednjači Federacija BiH
Statistika pokazuje da se najveći broj predmeta vodi pred kantonalnim tužilaštvima u Federaciji BiH, gdje je registovan 151 predmet.
Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK) trenutno radi na više od 200 predmeta protiv svojih kolega.
S druge strane, tužilaštva u Republici Srpskoj i Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva vode ukupno 57 predmeta, dok je u Tužilaštvu BiH registrovano 31 ovakav predmet.
Prijave protiv sudija i tužilaca nisu zabilježene jedino u Tužilaštvu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, okružnim javnim tužilaštvima u Prijedoru i Bijeljini, kao ni u Tužilaštvu Brčko distrikta BiH.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.