Dok se građani mjesecima suočavaju sa rastom troškova života, poskupljenjima hrane i sve većim ekonomskim pritiskom, zajedničke institucije BiH pokazuju da za njihove potrebe kriza ne postoji.
Najnovije odluke o milionskim nabavkama službene opreme i povećanju naknada ponovo su ogolile duboki jaz između administrativnog aparata i realnog života u zemlji.
Odlukom Savjeta ministara BiH o višegodišnjoj nabavci službenih odijela za zaposlene u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO), iz kase institucija biće ispumpano čak 7,2 miliona maraka.
Prema usvojenom planu, iz budžeta institucija BiH biće izdvojeno 3,5 miliona maraka u 2026. godini, tri miliona u 2027. i dodatnih 700.000 maraka u 2028. godini. Kako je pojašnjeno, projekat će biti uvršten u program višegodišnjih ulaganja institucija BiH, a odnosi se na nabavku službene opreme za zaposlene u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, otkriva Glas Srpske.
Nabavka uniformi i službene opreme nije neuobičajena praksa za institucije koje imaju terenski i kontrolni karakter rada.
Međutim, problem nastaje onda kada takve odluke, zbog svoje finansijske težine i trenutka u kojem se donose, postanu simbol šireg osjećaja da administrativni aparat lakše pronalazi novac za reprezentativne i protokolarne potrebe nego za suštinske reforme poreskog sistema i smanjenje sive ekonomije.
Kada se napravi prosta računica, dolazi se do podatka da će za službenu opremu biti izdvojeno u prosjeku oko 2,4 miliona maraka godišnje.
Ako se taj iznos uporedi sa brojem zaposlenih, proizlazi da će na svakog radnika u prosjeku otići između 2.800 i 3.000 maraka za trogodišnji period, odnosno približno 1.000 maraka godišnje po zaposlenom, što praktično znači da će za komplet službene opreme po radniku biti izdvajane stotine maraka svake godine.
Rast naknada za prevoz, topli obrok i dnevnice
Na istoj sjednici Savjet ministara donio je odluku i o povećanju od 15 odsto naknade za prevoz zaposlenima u institucijama BiH, dok je maksimalan mjesečni iznos naknade povećan sa 400 na 460 maraka, a za te namjene biće obezbijeđena dodatna 7,3 miliona maraka godišnje.
Izmijenjenom odlukom povećan je iznos dnevne i sedmične naknade za prevoz, a odluka će biti primjenjivana od dana stupanja na snagu budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu.
Početkom ove godine, kao da nema krize, povećane su i različite naknade zaposlenima, pa tako topli obrok u zajedničkim institucijama iznosi oko 14 maraka dnevno, odnosno više od 300 maraka mjesečno po zaposlenom. Slično je bilo i u slučaju dnevnica za službena putovanja.
Upravo zbog ovakvih i sličnih primjera sve je izraženiji utisak da se u institucijama lakše pronalazi novac za vozila, reprezentaciju, naknade i komfor administracije nego za reforme, jačanje privrede ili rast životnog standarda stanovništva.
Problem više nije samo visina pojedinačnih izdvajanja, već činjenica da institucije BiH godinama šalju poruku da za administraciju novca uvijek ima, čak i u trenucima kada se od privrede i građana traži štednja. Takva praksa postepeno stvara osjećaj da u BiH postoje dva ekonomska sistema – jedan za građane i drugi za institucije, piše Glas Srpske.
Ručak u Parlamentu po cijenama iz prošlog vijeka
Da je tako svjedoče i brojne pogodnosti koje su većini građana danas teško dostupne. Jedan od najpoznatijih primjera je restoran u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u kojem su cijene ostale višestruko niže od tržišnih.
Tako kafa u parlamentu košta 1,5 maraka, supa takođe 1,5, juneći gulaš 4,5 maraka, teleće pečenje 6,5, piletina u susamu četiri marke, prebranac dvije marke, dok se pojedini deserti mogu kupiti za svega jednu i po do tri konvertibilne marke. U praksi to znači da kompletan ručak u institucijama BiH košta daleko manje, i po nekoliko puta, nego jedan obrok u prosječnom restoranu ili fast fudu.
Osim toga, iz budžeta se i dalje izdvajaju milioni maraka i za razne privilegije funkcionera poput takozvanog bijelog hljeba.
To je pravo koje omogućava izabranim i imenovanim zvaničnicima da i nakon isteka mandata primaju pune plate, često i do godinu dana, ukoliko ne pronađu novi angažman. U pojedinim slučajevima te naknade dostižu i više od 50.000 maraka po funkcioneru.
Tako se iz godine u godinu stvara slika sistema u kojem se ekonomska kriza i budžetska ograničenja uglavnom odnose na građane, dok administrativni aparat nastavlja sa rasipničkom politikom. I dok građani sve češće broje svaku marku, državne institucije nastavljaju da funkcionišu kao sistem u kojem kriza postoji za sve, osim za administraciju.
Plate u zajedničkim institucijama pet puta veće od prosjeka
Plate u zajedničkim institucijama BiH i dalje znatno odudaraju od prosjeka. Državni službenici na rukovodećim pozicijama zarađuju i do 4.500 maraka mjesečno.
Poslanici u Parlamentu BiH imaju primanja između 5.000 i 6.000 maraka, a sa raznim naknadama taj iznos često prelazi i 7.000 maraka, što je četiri do pet puta više od prosječne plate u BiH.
Ovaj odnos biće još veći nakon što je Savjet ministara usvojio rekordan budžet institucija BiH za 2026. godinu vrijedan oko 1,58 milijardi maraka, koji predviđa dodatno povećanje plata državnim službenicima kroz rast osnovice na 690 maraka.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.