Mnogi građani smatraju da parking prostor ispred njihove zgrade automatski pripada stanarima, ali pravna situacija u praksi često je znatno komplikovanija.
Da li parking prostor pripada svim stanarima zavisi prvenstveno od toga kako je evidentiran u zemljišnim knjigama i projektnoj dokumentaciji, odnosno da li je riječ o zajedničkom dijelu zgrade, posebno uknjiženim parking mjestima ili pak o javnoj površini.
Šta predviđa Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske?
Kada je u pitanju vlasništvo i pravo na korištenje prostora oko stambenih objekata, ključni pravni okvir postavlja domaće zakonodavstvo koje jasno definiše prava etažnih vlasnika, piše Mondo.
– Prema Zakonu o stvarnim pravima Republike Srpske, etažni vlasnici imaju pravo zajedničkog korištenja zemljišta i dijelova nekretnine koji služe redovnoj upotrebi zgrade – navode pravni stručnjaci.
U praksi, ovo pravo u najvećem broju slučajeva obuhvata zajedničke prilaze, dvorišta, kao i same parking prostore koji se nalaze oko zgrade. Međutim, stručnjaci upozoravaju da parking ipak ne pripada automatski svim stanarima u svakoj situaciji.
Razlika između starogradnje i novih stambenih kompleksa
Pravni status parking mjesta bitno se razlikuje u zavisnosti od perioda u kojem je zgrada izgrađena, što je i najčešći uzrok nesporazuma:
- Zajednički dijelovi (uglavnom starija naselja): Ako parking mjesta nisu posebno uknjižena kao zasebne jedinice, ona se uglavnom smatraju zajedničkim dijelom zgrade koji mogu koristiti svi stanari. U tom slučaju, nijedan stanar nema pravo da prisvaja određeno mjesto bez saglasnosti ostalih etažnih vlasnika ili zvanične odluke zajednice etažnih vlasnika (ZEV).
- Zasebno uknjižena mjesta (novogradnja): Ukoliko su parking mjesta ucrtana u projekat, posebno evidentirana i upisana u zemljišne knjige kao zasebne jedinice, investitor ih može legalno prodavati pojedinačnim kupcima. U tom slučaju, kupac ima ekskluzivno pravo korištenja, što je postala redovna praksa u novijim kompleksima gdje se parking mjesta prodaju odvojeno od stanova.
Upravo zbog ovih razlika u praksi dolazi do brojnih sporova između stanara i investitora, posebno u novogradnji, gdje su pojedini investitori pokušavali naknadno prodavati parking prostore za koje stanari tvrde da predstavljaju zajedničku imovinu zgrade, piše Mondo.
Zamka javnih površina: Blizina ulaza ne garantuje vlasništvo
Dodatnu zabunu među građanima stvara činjenica da pojedini parking prostori ispred zgrada uopšte nisu u vlasništvu stanara, niti su dio građevinske parcele objekta. Oni zapravo predstavljaju javne gradske površine ili parking zone pod direktnom upravom grada.
To praktično znači da sama činjenica da se parking nalazi neposredno ispred ulaza ne znači automatski da pripada stanarima zgrade.
Kako bi se izbjegli sukobi i precizno utvrdilo čije je pravo na parkiranje, pravnici savjetuju građanima da status prostora obavezno provjere kroz zemljišnoknjižni izvadak, katastarski plan, etažni elaborat i zvaničnu dokumentaciju same zajednice etažnih vlasnika.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.
1 komentar
Ovo sa novogradnjom i investitorima koji prodaju i zrak oko zgrade je posebno interesantno.U lijepa vremena smo mogli parkirati kod zgrade i niko nije svojatao mjesta,parkiraš gdje je slobodno,bilo je i tada privatnih garaža.Problem se javio od kada su ovi novokomponovani bogatuni počeli da obilježavaju i ograđuju gdje im se svidi,uglavnom postoje pravne regulative ali na terenu imamo divlji zapad,gdje “investitori” prodaju i ono što im ne pripada pa poslije se ljudi hvataju za glavu kad shvate za šta su dali pare.Pričati o parkinzima u gradu gdje INVESTITORI prave zgrade gdje im se prohtije je bez veze,evo najnoviji primjer je izgradnja u Boriku na prostoru pijace,tu ni pod razno nije trebala da se dozvoli gradnja,ali para vrti gdje burgija neće.Šta dalje polemisati o parkinzima kojih svaki dan ima sve manje.