Lažna bolovanja već godinama izazivaju oštre polemike između radnika i poslodavaca u Republici Srpskoj, otvarajući pitanje koliko su zloupotrebe zaista rasprostranjene i ko zbog njih snosi najveću štetu.
Dok poslodavci upozoravaju na ogromne finansijske gubitke i traže radikalne mjere za zaštitu ekonomskog sistema, iz sindikata oštro reaguju navodeći da se u javnosti stvara atmosfera sumnje i neopravdano etiketiraju radnici koji često na posao dolaze i bolesni kako ne bi izgubili dio primanja.
Poslodavci traže radikalne mjere i kazne za ljekare
Direktor Unije poslodavaca Saša Aćić istakao je da je potrebno hitno apelovati na savjest korisnika bolovanja, ali i ljekara porodične medicine koji ta bolovanja odobravaju.
On je za RTRS upozorio da korisnici “lažnog bolovanja” urušavaju sistem i vrše veliku zloupotrebu, zbog čega je radnike koji redovno ispunjavaju svoje obaveze potrebno posebno zaštititi.
– To je velika odgovornost korisnika “lažnog bolovanja”, urušava se sistem, i to sve predstavlja veliku zloupotrebu – naveo je Aćić.
Aćić je naglasio da se mora poslati jasna poruka i radnicima i ljekarima da će svaka zloupotreba biti prepoznata i sankcionisana kao teža povreda radne discipline.
– Potreban su radikalnije mjere da se spriječi “lažno bolovanje”, potrebno je zaštiti ekonomski sistem – naveo je Aćić i dodao da trenutno nema “alata” kako da zaštitimo poslodavca.
Poslodavci u potpunosti podržavaju nastojanje Fonda zdravstvenog osiguranja da se spriječe ove pojave i apeluju na savjest ljekara da ne izdaju lažna bolovanja, te planiraju da u saradnji sa određenim komisijama istraže svaku potencijalnu zloupotrebu.
Sindikat: Radnik sam sebi ne može otvoriti bolovanje
Sa druge strane, sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić upozorava da se u javnom prostoru prečesto koristi termin “lažna bolovanja”, čime se vrši direktno etiketiranje radnika.
– Radnik sam sebi ne može otvoriti bolovanje niti zatvoriti. Ljekari porodične medicine odučuju da li će nekom dati “lažno bolovanje” – rekao je Ružičić.
Ružičić je pojasnio da porodični ljekar može dati bolovanje do 30 dana i da je on jedini koji procjenjuje da li je radnik u tom periodu sposoban za rad. Ukoliko Fond zdravstvenog osiguranja sumnja u opravdanost, proceduru mora da pokrene pred nadležnom komisijom.
Bolesni na posao zbog odbijanja od plate
Iz Saveza sindikata ističu da je umjesto pritiska potrebno stimulisati radnike za prisutnost na poslu. Ružičić upozorava na drugu stranu medalje: pojedini radnici dolaze na posao i bolesni kako ne bi izgubili određena primanja koja se zakonski oduzimaju prilikom otvaranja bolovanja.
Na kraju, poslata je i jasna poruka o pravilima tokom privremene spriječenosti za rad:
– Nije dozvoljeno radniku da za vrijeme bolovanja napušta mjesto prebivališta – poručio je Ružičić.
RTRS
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.