Iako se u javnosti već duže vrijeme govori o konkretnim imenima kandidata za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, u vodećim političkim partijama su se odlučili da karte zvanično otkriju tek pred istek roka za predaju kandidatskih lista, piše Glas Srpske.
Desete opšte izbore Centralna izborna komisija (CIK) BiH je raspisala za 4. oktobar, a birači će birati oko 500 funkcionera na nivou BiH, Srpske, FBiH i kantona.
Politički subjekti, čije je prijave za ovjere za učešće na izborima ovjerio CIK, od 24. juna, u skladu sa utvrđenim redoslijedom izbornih aktivnosti, mogu da predaju kandidatske liste pa sve do 6. jula kada ističe rok za to.
Liste kandidata, na kojima bi trebalo da se nađu imena onih koji će u trku za predsjednika Republike i člana Predsjedništva BiH iz Srpske , trebalo bi da bude ovjerene do 31. jula, nakon čega slijedi podnošenje stranačkih lista za kompenzacijske mandate do 5. avgusta te objava lista do 20. avgusta u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja.
Međutim, iako cure rokovi za predaju kandidatskih lista, na većini adresa još ne otkrivaju sve. Rijetko koja parlamentarna stranka je i saopštila da ima utvrđene liste kandidata, a u mnogima tvrde da se posao privodi kraju i da bi do kraja naredne sedmice sve trebalo da bude objelodanjeno.
Ipak, ono što se najviše čeka je potvrda nagovještaja koga će SNSD, odnosno opozicija potvrditi na stranačkim organima i zvanično predstaviti kao kandidate za dvije inokosne pozicije.
Vladajući blok je ranije potvrdio da će stati iza kandidata koje predloži SNSD, a najbliži kandidaturama su Savo Minić za funkciju predsjednika, te Željka Cvijanović koja je i sada u fotelji srpskog člana Predsjedništva.
Da će taj dvojac najvjerovatnije predvoditi njihov tim na izborima isticao je i prvi čovjek te stranke Milorad Dodik.
U stranci ni juče nisu otkrili više detalja. Jedina poruka je da će sve biti urađeno u roku te da je na pomolu još jedna izborna pobjeda za sve funkcije.
U opozicionim redovima, s druge strane, je priča o zajedničkom nastupu na ovim izborima izazvala više turbulencija nego jedinstva.
SDS je, naime, kao najveća opoziciona stranka, još polovinom 2025. zauzela stav na stranačkim organima da će dati kandidate za obje ključne funkcije. To je potvrđeno i krajem godine, uz dopunu da je predsjednik stranke Branko Blanuša kandidat za predsjednika Republike te se sa tim ušlo i u pregovore prije svega sa PDP-om, odnosno Pokretom “Sigurna Srpska” (PSS) kojeg je na temeljima PDP-a formirao predsjednik te partije Draško Stanivuković koji je, takođe, naciljao kandidaturu za predsjednika Republike.
SDS i PSS još, prema tvrdnjama u stranačkim taborima, pregovaraju u vezi sa zajedničkim nastupom na izborima i na osnovu ranije predloženog akta uz koji je stao i NF Jelene Trivić, dok će Nebojša Vukanović, kao lider Liste za pravdu i red, u samostalnu trku za srpskog člana Predsjedništva BiH.
U SDS-u je juče za “Glas” potvrđeno da bi 1. jula u Bijeljini trebali da ovjere kandidatske liste za Narodnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu BiH.
– O kandidatu za predsjednika smo se izjasnili, a vidjećemo šta će se još ovih dana dešavati u vezi sa kandidatom za srpskog člana Predsjedništva BiH. Čekamo da vidimo da li će Pokret “Sigurna Srpska” dati kandidata za tu poziciju. Blanuša je potvrđen kao kandidat, to više nije sporno – rekao je sagovornik “Glasa” iz SDS-a.
Dodao je da je Blanuša i dalje na vezi sa PSS-om, odnosno Stanivukovićem.
– Nadamo se da ćemo, ipak, na kraju u jednoj koloni izaći na opšte izbore – istakao je naš sagovornik iz vrha SDS-a.
Da će odluka pasti naredne sedmice potvrdio je za “Glas” i generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić.
– Organi Pokreta će dati posljednju riječ za sve. I za liste i kandidate. Sve o izborima će biti otkriveno krajem naredne sedmice – rekao je Drinić.
Birači u BiH s pravom glasa će u oktobru birati tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika i dva potpredsjednika Srpske, 83 poslanika Narodne skupštine Srpske, 42 u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te 98 u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH te njih 289 u deset kantonalnih skupština u FBiH.
Najveći broj kandidata je, prema izbornim statistikama koje vodi CIK, bio na listama za izbore 2010. U izbornu trku tada su ušla 8.242. kandidata.
Prvi poslijeratni opšti izbori su održani u septembru 1996, a nakon toga su sprovođeni svake druge godine do 2002. Poslije te godine je ustanovljena praksa da se održavaju svake četvrte godine te su tim redoslijedom na redu novi opšti izbori koji se tradicionalno zakazuju za prvu nedjelju oktobra ukoliko nema određenih prepreka koje mogu biti i u vidu praznika.
- Broj kandidata za predsjednika/ potpredsjednika Republike Srpske
2002. 24
2006. 16
2010. 19
2014. 19
2018. 37
2022. 31
- Broj kandidataza srpskog člana Predsjedništva BiH:
2002. 16
2006. 11
2010. 3
2014. 3
2018. 4
2022. 5
- Broj kandidatapo izbornimgodinama
2002. 7.351
2006. 7.245
2010. 8.242
2014. 7.748
2018. 7.497
2022. 7.258
(Izvor: CIK BiH)
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.