Nagli razvoj vještačke inteligencije stvara sve veći pritisak na globalne resurse električne energije, vode i zemljišta.
Centri podataka, ključni za rad ove tehnologije, do 2030. godine mogli bi trošiti čak 945 teravat-sati struje, upozorava se u izvještaju Univerziteta Ujedinjenih nacija objavljenom u petak.
U izvještaju Instituta za vodu, okolinu i zdravlje Univerziteta UN-a (UNU-INWEH) navodi se kako se uticaj vještačke inteligencije na okolinu “sistematski pogrešno procjenjuje” jer se većina analiza usmjerava na emisije ugljenika, potpuno zanemarujući potrošnju vode i zemljišta.
Vodeni otisak ravan potrebama 1,3 milijarde ljudi
Do 2030. okean, vodeni otisak podatkovnih centara za vještačku inteligenciju mogao bi dostići 9,3 biliona litara, što odgovara godišnjim potrebama za vodom 1,3 milijarde ljudi u subsaharskoj Africi. Istovremeno, njihov zemljišni otisak mogao bi premašiti 14.500 kvadratnih kilometara, što je otprilike dvostruko veća površina od metropolitanskog područja Džakarte.
– Ovaj izvještaj nije osuda vještačke inteligencije – izjavio je Kaveh Madani, direktor UNU-INWEH-a. Umjesto toga, on je pozvao na odgovornu primjenu ove tehnologije i proaktivno djelovanje kako bi se riješile njene neželjene posljedice.
Energetska glad podatkovnih centara
Prema izvještaju, globalne baze podataka su u 2025. godini potrošile procijenjenih 448 TWh električne energije. Kada bi se posmatrali kao država, bili bi 11. najveći potrošač struje na svijetu.
U izvještaju se upozorava da “nisko-ugljenično” ne znači i nisku potrošnju vode ili zemljišta. Napominje se kako neke energetske tranzicije mogu smanjiti emisije, ali istovremeno povećati pritisak na vodne i zemljišne resurse.
Obuka naspram primjene: Gdje se zapravo troši energija?
U javnoj raspravi previše se pažnje posvećuje energiji potrebnoj za obuku velikih AI modela, iako najveći dio potrošnje, od 80 do 90 odsto, zapravo otpada na takozvanu inferenciju – proces korištenja već razvijenih modela za odgovaranje na upite korisnika.
Na primjer, procjenjuje se da samo ChatGPT obradi oko 2,5 milijardi upita dnevno, za šta mu je godišnje potrebno otprilike 383 GWh električne energije, stoji u izvještaju.
Šokantne razlike u potrošnji u zavisnosti od zadatka
Ekološki otisak značajno varira u zavisnosti od složenosti zadatka koji zadate računaru.
– Generisanje jedne slike pomoću vještačke inteligencije zahtijeva oko 1.450 puta više energije nego osnovna klasifikacija teksta. – Generisanje kratkog video-zapisa može potrošiti jednako električne energije kao 200.000 klasifikacija neželjene pošte (spama).
Izvještaj zaključno poziva na stvaranje odgovornog ekosistema vještačke inteligencije koji se temelji na transparentnosti, efikasnosti u samom dizajnu, ekološkoj pravdi, odgovornosti tokom cijelog životnog ciklusa, globalnoj saradnji i održivoj upotrebi resursa.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.