Dok njemačke vlasti pokušavaju da povećaju broj vojnika i ojačaju Bundesver, sve više mladih muškaraca odlučuje da zatraži priznavanje prigovora savjesti. Već u prvih šest mjeseci ove godine podneseno je više zahtjeva nego tokom cijele 2025. godine.
Za pola godine više zahtjeva nego tokom cijele prošle godine
Broj mladih muškaraca u Njemačkoj koji odbijaju služenje vojnog roka s oružjem naglo je porastao ove godine, u trenutku kada vlasti nastoje da ojačaju Bundesver i povećaju broj aktivnih vojnika.
Savezna kancelarija za porodična pitanja i civilno društvo zaprimila je u prvih šest mjeseci 2026. godine 5.862 zahtjeva za priznavanje prigovora savjesti, što je više nego tokom cijele prošle godine, potvrdio je portparol Kancelarije.
Tokom 2025. godine podneseno je 3.879 zahtjeva, dok ih je 2024. bilo 2.249. Do kraja maja ove godine odobreno je 2.667 zahtjeva, dok je tokom cijele prošle godine prihvaćeno 2.830.
Ustav garantuje pravo na prigovor savjesti
Njemački ustav garantuje pravo na prigovor savjesti i propisuje da niko ne može biti prisiljen da protiv svoje savjesti obavlja vojnu službu koja uključuje upotrebu oružja.
Zahtjevi se trenutno podnose preventivno, jer Njemačka nema aktivnu obaveznu vojnu službu. Ipak, od početka godine uvedena je obaveza da svi njemački muškarci nakon navršenih 18 godina popune upitnik o spremnosti za služenje vojske i obave ljekarski pregled.
Njemačka želi znatno veći Bundesver
Ove mjere dio su plana ministra odbrane Borisa Pistorijusa (Boris Pistorius) da popuni redove Bundesvera, koji trenutno ima oko 186.000 aktivnih vojnika i suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljudstva i opreme.
Cilj je da Njemačka do 2035. godine raspolaže sa 260.000 profesionalnih vojnika i dobrovoljaca.
Istovremeno, stranke demokršćanskog bloka CDU/CSU upozorile su da bi obavezni vojni rok, koji je suspendovan 2011. godine, mogao ponovo biti uveden ukoliko dobrovoljni model ne donese očekivane rezultate.
Šta stoji iza naglog rasta zahtjeva?
Porast zahtjeva za priznavanje prigovora savjesti povezuje se s novom politikom, nazvanom – vojni rok u blažem obliku –, koja se primjenjuje od 1. januara.
Istovremeno, dio mladih strahuje od mogućeg angažmana Njemačke u bezbjednosnim krizama, uključujući područje Ormuškog moreuza i eventualnu mirovnu misiju u Ukrajini nakon završetka rata.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.