Vještačka inteligencija sve češće preuzima zadatke na radnom mjestu, od pisanja mejlova do sažimanja dokumenata, ali stručnjaci upozoravaju da pretjerano oslanjanje na AI može dovesti do slabljenja sposobnosti koje su ljudima potrebne za samostalno razmišljanje i donošenje odluka.
AI postao svakodnevni pomoćnik na poslu
Kada ste posljednji put napisali važnu e-poruku bez pomoći vještačke inteligencije? Ili pročitali desetine stranica dokumenta umjesto da prepustite AI alatu da izdvoji najvažnije informacije?
Istraživanja pokazuju da između 44 i 52 odsto zaposlenih u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi AI na radnom mjestu, dok ga redovno koristi između 15 i 35 odsto njih.
Većina zaposlenih vještačku inteligenciju koristi za eksperimentisanje ili jednostavne administrativne zadatke.
U Njemačkoj oko 80 odsto ljudi povremeno koristi AI na poslu, uglavnom zbog praktičnosti. Mnogi se okreću alatima kao što su ChatGPT, Gemini i Claude kako bi brže završili obaveze.
Istraživanje instituta Pinktum pokazalo je da 43 odsto ispitanika koristi AI dijelom zato što ne želi da se detaljno udubljuje u određene teme.
Šta je “deskilling” i zašto zabrinjava stručnjake?
Sve veća upotreba vještačke inteligencije otvorila je pitanje takozvanog “deskillinga”, odnosno gubitka određenih sposobnosti zbog pretjeranog oslanjanja na tehnologiju.
Džozefina Hofman (Josephine Hofmann) iz njemačkog instituta za industrijsko inženjerstvo IAO objašnjava da postoje dvije vrste ovog problema.
Prva se odnosi na mogućnost da ljudi izgube vještine koje već posjeduju.
Druga, prema njenim riječima, predstavlja još veći izazov, jer se određene sposobnosti više ni ne razvijaju. To se posebno odnosi na čitanje, razumijevanje i kritičko analiziranje tekstova, samostalno pisanje i stvaranje novih ideja.
Kritičko razmišljanje moglo bi biti najveća žrtva
Stručnjaci navode da još nije u potpunosti dokazana direktna veza između korištenja AI-ja i slabljenja kritičkog mišljenja, ali postoje istraživanja koja ukazuju na zabrinjavajuće povezanosti.
Studija švajcarske visokoškolske ustanove SBS pokazala je snažnu negativnu povezanost između česte upotrebe AI-ja i sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Hofman upozorava da se osnovne mentalne vještine moraju stalno razvijati i vježbati.
– To je aktivnost koja se mora naučiti, a potom vježbati – rekla je ona.
Ako AI stalno preuzima zadatke poput pisanja, analiziranja i zaključivanja, ljudi imaju manje prilike da razvijaju sopstvene sposobnosti.
Problem nije samo tehnologija, već i naša udobnost
Vještačka inteligencija privlačna je jer štedi vrijeme i trud. Upravo zbog toga postoji opasnost da ljudi postepeno prestanu samostalno da razmišljaju.
– Ljudi postupno gube kognitivne aktivnosti – upozorila je Hofman.
Ona dodaje da tome doprinosi i veliki pritisak savremenog poslovnog svijeta koji zahtijeva sve veću brzinu i efikasnost.
Slijepo povjerenje AI-ju nosi rizike
Istraživanje instituta Pinktum pokazalo je da 70 odsto ispitanika uglavnom provjerava rezultate koje im ponudi AI.
Stručnjaci upozoravaju da potpuno oslanjanje na odgovore vještačke inteligencije može biti opasno.
– To bi bilo katastrofalno. To sa sobom nosi rizik da postupno izgubimo ključne vještine – rekla je pedagog i stručnjak za upravljanje ljudskim resursima Karina Ebli-Korbel (Carina Ebli-Korbel).
Hofman smatra da ljudi lako prelaze sa razumijevanja na delegiranje zadataka.
– Ključan rizik koji sa sobom nosi prepuštanje zadataka AI-ju jeste taj što gubitkom ljudskih vještina postaje teže primijetiti greške ili nedosljednosti koje generiše tehnologija – upozorila je.
Kako koristiti AI, a ne izgubiti vlastite sposobnosti?
Stručnjaci smatraju da rješenje nije u odbacivanju vještačke inteligencije, već u njenom pametnom korištenju.
Hofman savjetuje da se AI posmatra kao partner u razmišljanju, a ne kao zamjena za ljudski trud.
Jedna od metoda jeste tražiti od AI alata da preispita naše ideje ili postavlja dodatna pitanja.
Važno je, međutim, redovno vježbati osnovne sposobnosti bez pomoći tehnologije, čak i kada to zahtijeva više vremena.
AI može biti alat za razvoj, a ne zamjena za čovjeka
Stručnjaci ističu da vještačka inteligencija ne mora nužno oslabiti ljudske sposobnosti. Ako se koristi pravilno, može pomoći u učenju i razvoju novih vještina.
– Ono što izgubite, možete i dobiti – rekla je Ebli-Korbel.
AI može poslužiti kao početna tačka za razvijanje kreativnih ideja, pronalaženje nedostataka u znanju i brže upoznavanje sa novim temama.
Organizacioni psiholog Markus Langer u razgovoru za njemački časopis Psychologie Heute ističe da ljudi koji kritički analiziraju i poboljšavaju AI prijedloge zapravo vježbaju sposobnost rasuđivanja.
Na kraju, stručnjaci poručuju da najveći izazov nije sama tehnologija, već način na koji je ljudi koriste.
Vještačka inteligencija može biti snažan alat za napredak, ali samo ako čovjek zadrži kontrolu nad vlastitim razmišljanjem.
Hina
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.