Elvis Costello danas puni 72 godine, a njegova karijera već decenijama odbija da se ponaša po pravilima jednog žanra.
Bio je punker, novotalasni provokator, pop autor, ljubitelj soula, countryja i klasike, ali prije svega jedan od najoštrijih i najradoznalijih autora koje je rock dobio.
Čovjek koji nije htio da ostane u jednoj fioci
Elvis Costello rođen je 25. avgusta 1954. godine u Londonu kao Declan Patrick MacManus.
Kada se krajem sedamdesetih pojavio na britanskoj muzičkoj sceni, djelovao je kao neko ko je savršeno razumio nervozu vremena u kojem je nastao.
Punk i new wave bili su svježi, brzi i ljuti, a Costello je imao sve što je trebalo za takvu scenu: naočare, mršavu figuru, gitaru i lice čovjeka koji je već unaprijed smislio odgovor na pitanje koje mu još niko nije postavio.
Ali tu je nastao problem za sve koji vole jednostavne etikete.
Costello je bio previše zainteresovan za muziku da bi ostao samo punk muzičar.
„My Aim Is True“ i početak velike priče
Njegov debitantski album „My Aim Is True“, objavljen 1977. godine, odmah je pokazao da iza energičnog nastupa stoji autor koji zna mnogo više od tri akorda i bijesa prema svijetu.
Pjesme poput „Alison“ pokazale su njegovu sposobnost da u nekoliko minuta spoji melodiju, ironiju i emocionalnu preciznost.
Ubrzo je formirao bend The Attractions, sa kojim će snimiti niz albuma koji će postati ključni dio njegovog ranog perioda.
„This Year's Model“: još brži, oštriji i pametniji
Ako je prvi album predstavio Costella, „This Year's Model“ je pokazao šta bi mogao postati.
Objavljen 1978. godine, album je bio energičniji i agresivniji, ali iza buke nikada nije nestao njegov osjećaj za melodiju.
„Pump It Up“, „Radio Radio“ i „(I Don't Want to Go to) Chelsea“ pokazali su autora koji je znao kako napisati zaraznu pjesmu, a zatim je napuniti dovoljno cinizma i nervoze da ne zvuči kao reklama za sopstveni refren.
Od punka do svega što mu padne na pamet
Costellova karijera postala je zanimljiva upravo zato što je stalno odbijao da ponavlja samog sebe.
Bavio se rockom, soulu, countryjem, jazzom, popom i klasičnom muzikom, često unutar iste karijere, a ponekad i na istom albumu.
Saradnja sa Paulom McCartneyjem, Burtom Bacharachom, Allenom Toussaintom i mnogim drugim muzičarima pokazala je koliko je široko posmatrao muziku.
Nije ga posebno zanimalo pitanje da li nešto „liči na Elvis Costella“.
Više ga je zanimalo šta još može da uradi sa pjesmom.
„Veronica“ i druga strana Costella
Jedan od njegovih najvećih hitova, „Veronica“, nastao je u saradnji sa Paulom McCartneyjem.
Pjesma je 1989. godine pokazala Costella u potpuno drugačijem svjetlu. Umjesto nervoznog čovjeka sa gitarom, dobili smo autora koji može napisati veliki pop hit, a da pritom ne izgubi ono zbog čega je njegov rad uvijek bio zanimljiv.
Upravo je to jedna od njegovih najvećih vještina: Costello nikada nije morao da bira između pametne pjesme i dobre pjesme.
Više od muzičara
Costello je tokom karijere postao i producent, kompozitor i saradnik muzičara iz potpuno različitih svjetova.
Radio je muziku za film i televiziju, pisao klasične kompozicije i sarađivao sa izvođačima koji su na prvi pogled bili udaljeni od njegove početne punk i new wave estetike.
Objavio je veliki broj albuma, a njegova diskografija izgleda više kao katalog različitih muzičkih interesovanja nego kao karijera čovjeka koji je odlučio da jednom pronađe formulu i zatim je ponavlja.
Elvis Costello i danas zvuči kao Elvis Costello
To je možda i najbolji opis njegove karijere.
Nije postao legenda zato što je ostao isti, nego zato što je stalno imao dovoljno radoznalosti da se promijeni.
Od sirovog zvuka kraja sedamdesetih do sofisticiranih aranžmana i saradnji sa muzičarima potpuno različitih senzibiliteta, Costello je pokazao da rock autor ne mora da bira između inteligencije, melodije i zabave.
Danas puni 72 godine.
I dalje je teško reći gdje tačno završava punker, gdje počinje pop autor, a gdje muzički štreber koji je jednostavno dobio dovoljno veliku karijeru da svoje ideje može realizovati kako mu padne na pamet.
SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.