Nakon naleta hladne fronte koja je donijela kišu, u petak će temperature biti izrazito visoke.
Iako se najavljuje kraj toplotnih talasa, njemački mediji ne isključuju mogućnost toplih dana u septembru, podsjećajući da je septembar 2023. bio najtopliji od kada postoje mjerenja te da je 4. septembra 2024. u Doberlug-Kirchhainu izmjereno ekstremnih 35,2 stepeni.
Meteorolozi objašnjavaju da vrući vrhunci u kasno ljeto postaju sve kraći i rjeđi jer Sunce gubi snagu, dani su kraći, a noći hladnije, pa je potrebno znatno više energije za postizanje visokih temperatura, piše Focus.
Istovremeno, kako piše Dnevno.hr, Istramet javlja da u nastavku sedmice dijelove Balkana očekuje postepeno zatopljenje i ozbiljan toplotni talas uz maksimalne temperature vazduha i do 40 stepeni, dok povratak temperatura u okvire prosjeka vjerovatno slijedi početkom septembra s nastupanjem klimatološke jeseni.
Upozorenja meteorologa na ekstremne jesenske uslove
Poznati austrijski meteorolog Marcus Wadsak upozorava da ga trenutni vremenski obrazac podsjeća na uslove koji su uzrokovali razorne poplave u septembru 2024. godine.
“Imamo potpuno istu početnu tačku kao i prije; svi sastojci su opet tu”, rekao je Wadsak za Kleine Zeitung te naglasio da je situacija ove godine još ekstremnija.
“Samo su uslovi ovaj put još drastičniji, s još većim ljetnim vrućinama ovdje i još toplijom vodom u Sredozemnom moru”, rekao je on.
Topla voda pogoduje isparavanju, a zagrijana atmosfera može apsorbovati velike količine vlage koje se u susretu s hladnim vazdušnim masama sa sjevera mogu pretvoriti u sisteme niskog pritiska s obilnim padavinama.
“S obzirom na okolnosti, gotovo je sigurno da će ove jeseni biti obilnih padavina”, objasnio je meteorolog, dodajući da je trenutno nemoguće predvidjeti hoće li ponovo biti pogođena Austrija ili neke druge regije.
“Ono što ne znamo jest hoće li nas ponovno pogoditi u Austriji ili će padati u drugim regijama. To zavisi o vazdušnim strujama”, poručio je Wadsak, javlja Heute.
Analiza Severe Weather Europe navodi da uticaj El Niña u Evropi kasni, pri čemu u prvoj trećini avgusta dominiraju niski pritisak na sjeveru i visoki pritisak nad središnjim, južnim i jugoistočnim dijelovima, dok se u drugoj polovini mjeseca visoki pritisak pomjera istočnije, a niski spušta južnije.
Budući da je Evropa udaljenija od direktnog uticaja, puni učinci očekuju se tek u jesen i zimu, a razvoj 2026. godine ide prema jednom od najjačih super El Niño događaja u istoriji mjerenja čiji će uticaj oblikovati globalnu atmosfersku cirkulaciju s mogućim ekstremnijim vremenskim epizodama.
Nezavisne novine
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.