Redovi granitnih spomenika i betonske staze sve češće ustupaju mjesto zelenilu, cvijeću i prirodnim materijalima, dok se na pojedinim grobljima pojavljuju i QR kodovi i GPS koordinate za pronalaženje grobnih mjesta.
Grobno mjesto sve više liči na vrt
Sve više ljudi traži alternativu klasičnim grobljima na kojima dominiraju granitni i betonski spomenici. Zelena groblja donose drugačiji pristup, u kojem je priroda u prvom planu.
Umjesto tradicionalne nadgrobne ploče, grobno mjesto može biti uređen prostor sa biljkama i cvijećem, a porodica može zasaditi omiljeno cvijeće preminule osobe, dodati ukrasno kamenje ili neki lični predmet koji ih podsjeća na nju.
U pojedinim slučajevima prostor se gotovo u potpunosti prepušta prirodi. Biljke slobodno rastu, a grobna mjesta mogu postati i stanište različitim vrstama životinja.
Jednostavniji lijesovi i manje hemikalija
Ovakav način sahrane prvenstveno se povezuje sa željom da se smanji uticaj pogrebnih običaja na okolinu.
Zagovornici zelenih sahrana najčešće biraju jednostavne drvene lijesove izrađene od lokalnih materijala, odriču se hemikalija koje se koriste za balzamiranje i opredjeljuju se za sadnju sezonskog bilja.
Takva groblja već postoje u pojedinim dijelovima Evrope.
Francuska među zemljama koje uvode promjene
U Francuskoj se posljednjih godina razvijaju takozvana zelena groblja, a slične ideje pojavljuju se i u drugim evropskim zemljama.
Među primjerima se navode prirodno groblje Suše u francuskom gradu Nioru i ekološki dio groblja Gijotjer u Lionu, dok se slične zelene zone pojavljuju i na području Pariza.
Promjene primjećuje i pogrebna industrija.
Frenk Vasur (Franck Vasseur), direktor pogrebne kuće „L'autre rive“ (Druga obala), kaže da sve više porodica traži alternativu tradicionalnim sprovodima.
Neki to čine zbog brige za okolinu, dok drugi žele mjesto koje će biti mirnije i prirodnije, koje podstiče na razmišljanje i sjećanje na preminulu osobu.
Većina Francuza podržava ekološki pristup
Da interes za ovakav pristup raste pokazuju i podaci navedeni u tekstu.
Prema anketi agencije Crédoc iz 2024. godine, 59 odsto Francuza smatra da bi prilikom organizacije pogreba trebalo voditi računa o zaštiti okoliša.
To pokazuje da se mijenja i način na koji dio ljudi razmišlja o samom kraju života, ali i o prostoru u kojem će biti sahranjeni njihovi bližnji.
QR kod umjesto klasičnog spomenika
Promjene nisu ograničene samo na izgled grobnih mjesta.
Na nadgrobnim natpisima sve se češće koriste QR kodovi, koje posjetioci mogu skenirati mobilnim telefonom i tako saznati više o životu osobe koja je tu sahranjena.
Tehnologija tako postaje svojevrsna digitalna veza između grobnog mjesta i priče o osobi koja počiva na njemu.
Nema mramora, a grob se pronalazi pomoću GPS-a
Sličan pristup postoji i izvan Francuske.
U danskom gradu Estbirk otvoren je novi dio groblja na kojem je ostavljena gotovo netaknuta divlja vegetacija.
Tamo nema klasičnih mramornih spomenika i krstova. Grobna mjesta označena su drvenim panjevima sa malim metalnim pločicama, dok se za pronalazak konkretnog groba koriste GPS koordinate.
Ideja je jednostavna: porodici omogućiti da pronađe mjesto na kojem počiva njihov bližnji, ali istovremeno ostaviti dovoljno prostora prirodi da slobodno raste i razvija se.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.