Foto: Kelly/Pexels
Društvo

Zašto jesen ne stiže uvijek 21. septembra?


Astronomska jesen na sjevernoj Zemljinoj polutki počela je u srijedu, 23. septembra u 2 časa i 5 minuta, kada je Sunce prešlo nebeski ekvator sa sjevera prema jugu.

Dan i noć gotovo jednako traju

Jesen je počela jesenskom ravnodnevnicom, odnosno ekvinocijem, trenutkom kada Sunce prelazi nebeski ekvator. Tada Sunčevi zraci padaju okomito na Zemljin ekvator, pa obje polutke dobijaju približno jednaku količinu Sunčeve svjetlosti.

Na dan ekvinocija Sunce izlazi približno tačno na istoku, a zalazi približno na zapadu. Dan i noć tada ne traju baš potpuno jednako. Zbog prelamanja Sunčeve svjetlosti u atmosferi i načina na koji se određuju izlazak i zalazak Sunca, dan traje nekoliko minuta duže.

Riječ ekvinocij potiče od latinskih riječi aequus, što znači jednak, i nox, odnosno noć. Riječ ravnodnevnica zapravo je prevedenica tog izraza.

Meteorološka jesen počela još 1. septembra

Ako gledamo meteorološki, jesen je počela još 1. septembra. Meteorolozi koriste jednostavniji sistem prema kojem jesen traje od 1. septembra do 30. novembra.

Takva podjela omogućava lakše praćenje i poređenje klimatskih podataka, jer su godišnja doba podijeljena na cijele kalendarske mjesece.

Astronomska jesen, međutim, počinje u tačno određenom trenutku koji se računa na osnovu položaja Zemlje i Sunca.

Zašto jesen ne počinje 21. septembra?

Razlog je u tome što Zemlji nije potrebno tačno 365 dana da obiđe Sunce. Jedan obilazak traje približno 365 dana, pet sati, 48 minuta i 45 sekundi.

Tih gotovo šest dodatnih sati svake godine vremenom pomjeraju trenutak ravnodnevnice. Prestupna godina, kada se februaru dodaje 29. dan, ponovo pomjera datum za približno jedan dan.

Na to utiče i činjenica da Zemlja ne kruži oko Sunca po savršenoj kružnici, već po eliptičnoj putanji. Zbog različite brzine kretanja Zemlje tokom godine, godišnja doba ne traju potpuno jednako.

Zato astronomska jesen može početi 22. ili 23. septembra, dok se u određenim kalendarskim ciklusima mogu pojaviti i rjeđi datumi.

Ni ostala godišnja doba nemaju fiksan datum

Ni pravilo da godišnja doba počinju 21. u mjesecu nije potpuno tačno.

Ljetni solsticij može nastupiti 20. ili 21. juna, proljetni ekvinocij u savremenom periodu najčešće je 20. marta, dok zimski solsticij može biti 21. ili 22. decembra.

Drugim riječima, kalendar voli uredne datume, ali Zemlja i Sunce ne rade po kalendarskom redu vožnje.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Sutra je Aranđelovdan

K2

Kakvo nam vrijeme donosi subota?

K1

Savjet fakulteta 23. novembra odlučuje o smjeni Patrika Drida

K1

Nikšić nakon optužnice POSKOK-a: Nijedna riječ nije istinita!

K1

Prijedor dobio pametne kontejnere: Senzori prepoznaju otpad

K1

POSKOK podigao optužnicu protiv Nikšića, Isaka i Munjića

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više