Švajcarci će u nedjelju, 27. septembra, odlučivati da li njihova zemlja treba da dobije stroža ustavna pravila o neutralnosti.
Inicijativa bi, između ostalog, ograničila saradnju s vojnim savezima i zabranila uvođenje sankcija zaraćenim državama, uz izuzetke za mjere Ujedinjenih nacija i sprečavanje zaobilaženja sankcija.
Šta se mijenja?
Inicijativa pod nazivom „Očuvanje švajcarske neutralnosti“ traži da se u Ustav unese odredba prema kojoj je neutralnost zemlje trajna i naoružana.
Prema predloženim izmjenama, Švajcarska ne bi mogla da pristupi vojnom ili odbrambenom savezu, niti da sarađuje s takvim savezima, osim ako je sama napadnuta ili joj neposredno prijeti vojni napad.
Takođe ne bi smjela da učestvuje u vojnim sukobima između trećih država niti da uvodi sankcije zaraćenim stranama. Izuzetak bi bile sankcije Ujedinjenih nacija i mjere čiji je cilj sprečavanje zaobilaženja sankcija.
Zašto je Ukrajina ponovo otvorila pitanje neutralnosti?
Švajcarska je svoju neutralnost u Ustav unijela još 1848. godine, ali je rat u Ukrajini ponovo otvorio pitanje kako tu neutralnost treba primjenjivati.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, švajcarska vlada je preuzela veliki dio sankcija Evropske unije protiv Rusije. Prema sadašnjem sistemu, odluku o preuzimanju sankcija donosi Savezno vijeće, pojedinačno procjenjujući da li je to u interesu Švajcarske.
Zagovornici inicijative smatraju da je takva politika prešla granicu tradicionalne neutralnosti i traže da se ona ubuduće primjenjuje strože i bez političkog prilagođavanja okolnostima.
Vlada upozorava na gubitak prostora za djelovanje
Švajcarsko Savezno vijeće i parlament protive se inicijativi. Vlada navodi da sadašnja politika neutralnosti zemlji ostavlja prostor da reaguje na promjene međunarodne situacije i štiti vlastite interese.
Prema stavu Saveznog vijeća, prihvatanje inicijative dodatno bi ograničilo bezbjednosnu saradnju sa drugim državama, jer bi Švajcarska morala da čeka da bude napadnuta ili da joj napad neposredno zaprijeti prije nego što bi mogla da sarađuje s vojnim savezima.
Vlada takođe navodi da bi usvajanje inicijative uticalo na mogućnost Švajcarske da uvodi sankcije protiv zaraćenih država.
Ko podržava inicijativu?
Inicijativu je pokrenula organizacija Pro Schweiz, a podržava je Švajcarska narodna partija (SVP), najveća politička grupa u donjem domu parlamenta.
Zagovornici smatraju da bi ustavna definicija „trajne i naoružane“ neutralnosti spriječila vlast da je tumači različito u zavisnosti od međunarodnih okolnosti.
Protivnici, među kojima su Savezno vijeće i većina parlamentarnih stranaka, smatraju da bi takva pravila smanjila prostor zemlje za djelovanje u promjenjivom bezbjednosnom okruženju.
U raspravu se uključila i Rusija
U kampanju se uključila i Moskva. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova javno je podržala inicijativu i kritikovala odluku Švajcarske da preuzme sankcije EU protiv Rusije.
Ruska strana tvrdi da je time Bern odstupio od tradicionalne neutralnosti, dok švajcarske vlasti navode da preuzimanje sankcija ne znači napuštanje neutralnosti.
Šta pokazuju ankete?
Prema drugom istraživanju Švajcarske radiotelevizije, objavljenom 16. septembra, 63 odsto ispitanika izjasnilo se protiv inicijative, dok ju je podržalo 34 odsto. Istraživanje je sprovedeno pred referendum 27. septembra, pa predstavlja mjerenje raspoloženja birača prije glasanja, a ne rezultat referenduma.
Švajcarski građani će konačnu odluku donijeti na referendumu u nedjelju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

