Nova Vlada Republike Srpske suočiće se sa ozbiljnim ekonomskim izazovima, od sve većeg oslanjanja na zaduživanje do problema u javnim preduzećima, penzionom i zdravstvenom sistemu.
Ekonomisti Svetlana Cenić i Goran Savić ukazuju na reforme koje smatraju neophodnim, ali i na rizike nastavka dosadašnje ekonomske politike.
Dok se još prebrojavaju glasovi sa opštih izbora održanih 4. oktobra, prvi preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH ukazuju na to da bi novu Vladu Srpske mogla formirati ista politička struktura. Pred njom su, međutim, pitanja na koja se ne može odgovoriti samo obećanjima o većim platama i novim izdvajanjima iz budžeta, piše Srpskainfo.
Kako povećavati primanja bez rasta produktivnosti, zaustaviti isplatu dijela plata u gotovini i smanjiti zavisnost od kredita?
Ekonomisti upozoravaju da su potrebne promjene poreske politike, racionalnije upravljanje javnim novcem i snažnija podrška proizvodnji.
Posebno se postavlja pitanje buduće uloge ministarke finansija Zore Vidović, koja taj resor vodi već osam godina. Kritike se odnose na način upravljanja budžetom, oslanjanje na zaduživanje i nedovoljnu usmjerenost na razvoj proizvodnog sektora.
Zaduživanje umjesto rasta proizvodnje
U proteklom periodu Republika Srpska suočila se sa velikim potrebama za finansiranjem, dok su problemi javnih preduzeća i pojedinih fondova ostali među važnim izazovima. Istovremeno, isplata dijela zarada mimo zvaničnih obračuna ukazuje na razmjere sive ekonomije i opterećenja koja poslodavci nastoje da izbjegnu.
Dodatno se otvara pitanje raspodjele dobiti u privredi. Prema podacima navedenim u analizi, preduzeća u Srpskoj ostvarila su četiri milijarde KM dobiti u prošloj godini, dok se istovremeno ukazuje na potrebu da se preispita poreski tretman isplate dobiti vlasnicima i podstakne njeno ulaganje u proizvodnju.
Ekonomisti upozoravaju da zaduživanje samo po sebi ne rješava strukturne probleme ukoliko se novac ne usmjerava u projekte koji povećavaju proizvodnju, zaposlenost i buduće budžetske prihode.
Cenić: Dekretom se ne može povećati produktivnost
Ekonomistkinja Svetlana Cenić smatra da će Zora Vidović vjerovatno ostati na čelu Ministarstva finansija, ukoliko ispunjava uslove za nastavak rada.
– Pretpostavljam da će opet biti ministarka, ako nije stekla uslove za penziju. Ali to kod nas ništa ne znači, možete imati 100 godina, ali ako vaša stranka hoće, vi ćete raditi. Tako da je sve moguće – rekla je Cenić, prenosi Srpskainfo.
Govoreći o izazovima koji čekaju novu Vladu, upozorila je da će biti potrebno finansirati obećana povećanja plata, ali da takva politika mora imati uporište u stvarnim ekonomskim rezultatima.
– Dekretom možete povećati plate u javnoj upravi i minimalac, ali ne možete povećati produktivnost. Imamo pad industrijske proizvodnje i pad broja zaposlenih u industriji, tako da ne znam kako misle i iz čega će sve to finansirati. Da li uopšte imaju plan, ili misle da se zadužuju dokle god može, pa šta bude – upozorava Cenić.
Prema njenim riječima, budžet ne može biti samo spisak želja. Neophodna je koordinacija Ministarstva finansija sa resorima zaduženim za privredu, kako bi se uskladili rashodi, prihodi i mjere za podsticanje poslovanja.
– Ovo su ogromni izazovi gdje Ministarstvo finansija, zajedno sa ministarstvima koja se bave privredom, mora da ima usaglašene i koordinisane aktivnosti. Pitanje je kako će preraspodijeliti novac i kakva će biti prihodovna strana, osim indirektnih poreza od kojih svi živimo. Da li će dizati namete da bi povećali prihode?
Cenić smatra da je potrebno više pažnje posvetiti poljoprivredi i privredi, umjesto da se budžetski prihodi prvenstveno obezbjeđuju kroz postojeće poreske izvore.
– Kao što vidite, vlast apsolutno ne zanima ni poljoprivreda ni privreda, nego samo kako namoći para. Nije važno kako, samo neka ima indirektnih poreza, pa ćemo nekako. To mora biti sinhronizovana aktivnost više ministarstava u kojoj Ministarstvo finansija treba da zadaje tempo i stvara bolje poslovno okruženje kada je u pitanju fiskalno opterećenje. Sve drugo vodi samo novom zaduživanju dok god neko daje novac – ističe Cenić.
Propuštene prilike kroz Plan rasta EU
Cenić upozorava i na posljedice izostanka napretka u korišćenju sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji bi, između ostalog, mogao omogućiti povoljnije finansiranje reformi i razvoja infrastrukture.
– Ponovo je u pitanju Plan rasta i opet ćemo biti kažnjeni, a to nisu beznačajna sredstva jer je 28 odsto od toga bespovratni novac. Ostalo je kredit pod veoma povoljnim uslovima čija otplata počinje tek 2034. godine.
Ona naglašava da je potrebno ispuniti predviđene uslove i koordinisati aktivnosti na nivou BiH kako bi se omogućila ulaganja u digitalizaciju i infrastrukturu, što bi moglo doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta.
– Treba ispuniti uslove i koordinisati stvari i na državnom nivou kako bismo došli do digitalizacije i infrastrukture koja dalje kreira nova radna mjesta. Sama javna uprava, koja je donijela glasove, ne znači ništa jer njoj neko treba da zaradi pare. Zarađuje industrija i poljoprivreda, a sve ostalo samo troši – zaključuje Cenić.
Savić: Smanjiti poreze i doprinose na plate
Ekonomista Goran Savić smatra da bi među prvim potezima nove Vlade trebalo da bude smanjenje ukupnog poreskog opterećenja rada, čime bi se, prema njegovoj procjeni, smanjio podsticaj za isplatu zarada mimo zvaničnih obračuna, piše Srpskainfo.
– Vlada sigurno treba da smanji zbirnu stopu poreza i doprinosa na plate kako bi se smanjila siva ekonomija, koja je prisutna upravo zbog visokih stopa. Ljudi ne prijavljuju radnike ili prijavljuju samo dio plate, pa na dio koji isplaćuju u gotovini ne plaćaju poreze i doprinose. Takođe, moramo mobilisati sve naše resurse i racionalno ih koristiti, a ne davati ih pojedinim tajkunima da ih iskorištavaju i bogate se – naglašava Savić.
On smatra da kredite treba usmjeravati u proizvodnju i realni sektor, a ne u tekuću javnu potrošnju. Takva ulaganja, prema njegovim riječima, mogu povećati privrednu aktivnost, životni standard i prihode budžeta.
– Kredite treba ulagati isključivo u realni sektor, u proizvodnju, a nikako u javnu potrošnju. Kada se ulaže u proizvodnju, povećava se privredna aktivnost, diže se standard i puni budžet, pa država mnogo lakše isfinansira budžetske korisnike i ima prostora za nove investicije – rekao je Savić.
Niži PDV na osnovne namirnice, veći na luksuz
Kada je riječ o poreskoj politici, Savić predlaže uvođenje diferenciranih stopa PDV-a na nivou BiH, uz potpuno oslobađanje lijekova i osnovnih životnih namirnica od ovog poreza i povećanje stope na luksuznu robu.
– Na nivou BiH treba uvesti diferenciranu stopu PDV-a, potpuno osloboditi lijekove i osnovne životne namirnice, a povećati stopu na luksuz. Vlada tu samo vrši preraspodjelu i ne gubi ništa.
Predlaže i drugačiji poreski tretman dobiti preduzeća, zavisno od toga da li se novac ulaže u proširenje proizvodnje i novo zapošljavanje ili se isplaćuje vlasnicima.
– Pored toga, poslodavce treba osloboditi poreza na dobit pod uslovom da je usmjeravaju u proširenje kapaciteta i novo zapošljavanje, dok one poslodavce koji dobit podižu sa žiro-računa treba oporezovati i više od sadašnjih 10 odsto.
Savić smatra da je potrebno zaštititi domaće proizvođače i pojačati kontrole uvozne robe, uz korišćenje mjera koje su u skladu sa važećim pravilima.
– Domaćeg proizvođača moramo zaštititi, carinskim i necarinskim barijerama, tehničkim mjerama i rigoroznim kontrolama, jer trenutno uvozimo previše i gušimo sopstvene mljekare i mesare – objašnjava ekonomista.
Među predloženim mjerama su i olakšice za poslodavce koji zapošljavaju mlade, usmjeravanje sredstava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) u kapitalne projekte i smanjenje kamatnih stopa za ulaganja u proizvodne kapacitete i stvaranje nove vrijednosti.
Višak zaposlenih u javnim preduzećima kao veliki problem
Savić ukazuje i na potrebu racionalizacije zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u preduzećima u kojima, prema njegovoj ocjeni, postoji značajan broj radnika čiji troškovi opterećuju poslovanje.
– Jedna od najkrucijalnijih mjera jeste da Vlada drastično smanji latentnu zaposlenost u javnim preduzećima i taj višak radnika preusmjeri u realni sektor. Svjedoci smo da se latentna zaposlenost u javnim preduzećima mjeri od 40 do 50 odsto. Ti ljudi prave troškove i vuku preduzeća u gubitke, pa se tu mora uraditi izuzetna racionalizacija – rekao je Savić.
Kao dio reformi, smatra da je potrebno promijeniti način izbora kadrova i osigurati da na odgovorne pozicije dolaze ljudi sa odgovarajućim znanjem i iskustvom.
– Naglasio je da će morati zapošljavati stručni i iskusni kadrovi koji znaju raditi, znaju zaštiti i interese Srpske, a ne samo stranačke poslušnici koji dodatno uništavaju ekonomiju.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.