Istraživanja javnog mnjenja objavljena uoči izbora u Srbiji pokazuju različite odnose snaga između liste vlasti i Studentske liste. Dok jedno istraživanje bilježi blagu prednost studentske opcije, ranija anketa pokazala je veću podršku listi okupljenoj oko Aleksandra Vučića. Razlike u rezultatima otvaraju pitanje koliko su ankete pouzdan pokazatelj raspoloženja birača i šta se iz njih zaista može zaključiti.
Predizborna atmosfera u Srbiji obilježena je političkim nadmetanjem vlasti i njenih protivnika, a istraživanja javnog mnjenja postala su jedan od važnih pokazatelja raspoloženja građana. Ipak, podatke iz anketa treba posmatrati pažljivo, posebno kada se rezultati razlikuju i kada je riječ o istraživanjima sprovedenim u različitim periodima.
Šta pokazuju najnovija istraživanja?
Prema istraživanju Nove srpske političke misli, objavljenom 20. oktobra, Studentska lista imala je podršku od 44,5 odsto među opredijeljenim ispitanicima, dok je lista „Ujedinjena Srbija“, koju predvodi Aleksandar Vučić, imala 42,7 odsto.
Istraživanje je sprovedeno telefonski od 25. septembra do 5. oktobra, na uzorku od 1.050 ispitanika u Srbiji, bez Kosova i Metohije. Rezultati su pokazali razliku od 1,8 procentnih poena između dvije liste.
Međutim, ranije istraživanje agencije Faktor Plus, sprovedeno od 16. do 20. septembra na uzorku od 986 ispitanika, pokazalo je drugačiji odnos podrške. Prema objavljenim podacima, lista „Ujedinjena Srbija“ imala je 48,6 odsto, a Studentska lista 37,1 odsto.
Razlika između ova dva istraživanja pokazuje da rezultati zavise od vremena sprovođenja, metodologije i načina na koji su odgovori obrađeni. Zbog toga nije opravdano jednu anketu posmatrati kao konačnu prognozu izbornog ishoda.
Zašto se rezultati anketa razlikuju?
Istraživanja javnog mnjenja predstavljaju presjek raspoloženja određenog broja ispitanika u konkretnom periodu. Ona ne mogu sa sigurnošću predvidjeti kako će glasati svi birači.
Na rezultate mogu uticati način prikupljanja odgovora, struktura uzorka, broj neodlučnih građana i spremnost ispitanika da otvoreno govore o svojim političkim stavovima.
Posebno je važno obratiti pažnju na to da li se procenti odnose na sve ispitane građane ili samo na one koji su se opredijelili za određenu listu. Bez tog podatka poređenje različitih anketa može dovesti do pogrešnih zaključaka.
Neodlučni birači mogli bi biti važan faktor
Jedan od značajnih pokazatelja u istraživanjima jeste broj građana koji još nisu odlučili kome će dati glas ili ne žele da otkriju svoj izbor.
U istraživanju NSPM-a zabilježeno je 18,3 odsto neizjašnjenih. To je važan podatak jer pokazuje da dio biračkog tijela nije jasno iskazao svoju opredijeljenost.
Ipak, neodlučne birače ne treba automatski pripisivati bilo kojoj političkoj opciji. Njihove konačne odluke mogu biti različite, a dio njih možda uopšte neće izaći na izbore.
Koliko je važna izlaznost?
Pored podrške koju političke liste imaju u anketama, važan faktor biće i stvarna izlaznost birača. Broj građana koji izađu na birališta može uticati na konačan odnos snaga, naročito kada su razlike između lista male.
Istraživanje NSPM-a zabilježilo je visok procenat ispitanika koji su izjavili da namjeravaju glasati. Međutim, iskazana namjera nije isto što i stvarni izlazak na birališta.
Zbog toga će tek izborni dan pokazati koliko su građani spremni da svoje političke stavove pretvore u glasove.
Vlast i Studentska lista: šta se može zaključiti?
Podaci iz dostupnih istraživanja pokazuju da ne postoji potpuno jedinstvena slika odnosa snaga. U istraživanju NSPM-a Studentska lista zabilježila je nešto veću podršku među opredijeljenim ispitanicima, dok je ranija anketa Faktor Plusa pokazala veću podršku listi vlasti.
To su rezultati mjerenja javnog mnjenja, a ne dokaz da će jedna od tih lista sigurno pobijediti. Za ozbiljniju procjenu potrebno je uporediti više istraživanja sprovedenih u sličnom periodu, uz jasno navedenu metodologiju i podatke o neodlučnim biračima.
Važno je uzeti u obzir i to da procenat podrške u anketi nije isto što i broj poslaničkih mandata. Konačna raspodjela mjesta u parlamentu zavisiće od zvaničnih izbornih rezultata i pravila izbornog sistema.
Konačan odgovor stiže tek nakon glasanja
Istraživanja javnog mnjenja mogu pomoći u razumijevanju političke situacije, ali ne mogu zamijeniti rezultate glasanja. Razlike između objavljenih anketa pokazuju da je neophodno pažljivo razdvojiti izmjerenu podršku, političke procjene i konačan izborni ishod.
Najnovije istraživanje NSPM-a bilježi malu razliku u korist Studentske liste, dok je raniji Faktor Plus izmjerio veću podršku listi vlasti. To je osnov za analizu različitih rezultata, ali ne i za pouzdano proglašavanje budućeg pobjednika.
Konačnu sliku daće glasovi birača, zvanično prebrojavanje i raspodjela mandata. Do tada, najvažnije je pratiti metodologiju istraživanja i provjeravati koliko su podaci zaista uporedivi.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.